KREMLJ je upozorio da bi preliminarna odluka Litve, članice NATO-a, o ukidanju ustavne zabrane stacioniranja nuklearnog oružja na svom teritoriju mogla izazvati novi val eskalacije u regiji. Litavski parlament je istog dana u prvom od dva obvezna glasanja podržao ukidanje te zabrane, što je nužan korak za promjenu ustava, piše Reuters.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov komentirao je razvoj događaja u Litvi, kao i prijedlog američkog predsjednika Donalda Trumpa o izgradnji američke vojne baze u toj baltičkoj državi. "Ako se vojna infrastruktura vodeće članice NATO-a, Sjedinjenih Država, približava našim granicama, to se naravno ne može protumačiti drukčije nego kao korak prema jačanju napetosti", izjavio je Peskov.

Zatim je dodao: "Isto vrijedi i za raspoređivanje nuklearnog oružja na teritoriju susjedne države. Nijedan od tih poteza neće pridonijeti stabilnosti i predvidljivosti na europskom kontinentu; naprotiv, na našu veliku žalost, dovest će do još jedne značajne eskalacije."

Geopolitički kontekst

Litva, članica Europske unije i NATO-a, graniči s Rusijom i njezinim bliskim saveznikom Bjelorusijom. Sjedinjene Američke Države u Litvi od 2019. godine drže oklopnu bojnu s gotovo 1000 vojnika po sustavu rotacije, što znači da se postrojbe izmjenjuju svakih nekoliko mjeseci.

Da bi pravna izmjena o zabrani nuklearnog oružja stupila na snagu, potrebna je dvotrećinska većina na dva odvojena parlamentarna glasanja. Ovim se planom žele ukloniti ograničenja postavljena prije više od tri desetljeća, nakon što je Litva proglasila neovisnost od Sovjetskog Saveza.