SUMNJAJUĆI na spregu proizvođača i liječnika, Povjerenstvo ministra Ljubičića odlučilo je od ukupno sedam raspisanih natječaja za ugradbeni materijal, poništiti onaj namijenjen ortopediji i kardiologiji. Za ortopedska pomagala godišnje se troši oko 500 milijuna kuna, a već osam godina nije bilo natječaja te se kupovalo po vrtoglavim cijenama.

Direktor HZZO-a dr. Većeslav Bergman smatra da je vrlo žalosno što se stručnjaci iz područja ortopedije i kardiologije nisu priklonili HZZO-u i zaštitili financijski interes zdravstvenog sustava, već cijelo vrijeme podilaze dobavljačima štiteći njihov interes.

Ministar Neven Ljubičić je izjavio za Večernji list da nema dokaza koji potvrđuju primanje mita, ali postoji jak dokaz da natječaj nije bio transparentan, odnosno da je bio namješten.

Ponuda tvrtke Hospitalija trgovina, predstavnika američkog proizvođača Boston Scientific, bila je čak 20 milijuna kuna jeftinija, no hrvatski kardiolozi Boris Starčević, Ivica Vuković, Maja Strozzi i Šime Mihatov s iznimkom kardiologa iz KBC-a Rijeka Željka Palazonića, kao stručni konzultanti za ugradbeni materijal u kardiologiji, nisu je podržali. U obrazloženju stoji da "svi njihovi proizvodi nisu najnovije generacije", dok u obrazloženju za tvrtku Medic, čija je ponuda bila na 56,8 milijuna kuna, stoji da nudi asortiman najnovije generacije.

I stručnjaci iz ortopedije Dubravko Orlić, Krešimir Koržinek, Savo Jovanović, Damir Matovinović i Gojko Buljat odlučili su se za skuplju varijantu. Preporučili su tvrtku Lima-ortopedija i implantanti, koja je ponudila umjetne proteze, među kojima su kukovi i koljena za 49,2 milijuna kuna, dok je ponuda Hospitalija trgovine bila 39,7 milijuna kuna.

I u ovom slučaju stručnjaci su se za skuplju varijantu odlučili zbog "najnovije generacije proizvoda".

Dr. Bergman smatra da obrazloženja stručnih komisija tek djelomično "drže vodu" jer je tehnika ugradnje uvijek ista. Svjestan je da će možda biti optužen da hrvatskim pacijentima kupuje loši nekvalitetan medicinski materijal, ali to odbija ističući da mnogima u sustavu ne odgovara rušenje cijena.

Objašanjava da je Hospitalija ponudila proteze tvrtke Zimer koja u Hrvatskoj ima tek oko osam posto tržišta, ali drži 50 posto europskog tržišta pa se ne može govoriti o nekvalitetnim proizvodima.

Od racionalnih odluka najviše koristi na kraju će imati pacijenti koji, primjerice na nekim ortopedijama na listi čekaju i godinu dana.

Za ortopedska pomagala HZZO godišnje troši oko 500 milijuna kuna, a već osam godina nije bilo natječaja. Dr. Bergman kaže da se kupovalo od koga je tko htio i po vrtoglavim cijenama, a sve je plaćala država.

Kolike su nepravilnosti, najbolje pokazuju primjeri koje je naveo dr. Bergman. Tvrtka Simpex u Hrvatskoj ima monopol za pelene namijenjene pacijentima koji pate od inkontinencije te oko dva do pet posto europskog tržišta, pa se pelena plaćala tri puta više nego što stoji u Danskoj.

Invalidska kolica u Hrvatskoj stoje 7000 kuna, a ista takva zdravstveno osiguranje u Sloveniji plaća 200 eura, što je oko 1500 kuna. Najgore je, upozorava direktor HZZO-a, što dio invalidskih kolica i ne završi kod pacijenata, već se samo "zavrte" kroz doznake, kako bi se izvukao novac.