PUČKA pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter najavila je za Index da će od Ministarstva zdravstva i HZZO-a zatražiti da utvrde kako će se postupati prema građanima koji su zbog primjene neustavnih odredbi ostali bez zdravstvenog osiguranja

Odluku je komentirala nakon što je Ustavni sud, više od tri godine nakon njezina zahtjeva za ocjenu ustavnosti, utvrdio da je obveza osobnog javljanja HZZO-u svaka tri mjeseca za pojedine skupine građana bila neustavna.

Zakon je u međuvremenu izmijenjen 2025. godine, kada su za ranjive skupine uvedene iznimke od obveze osobnog javljanja HZZO-u. Ustavni sud tako je spornim ocijenio dio zakonskog rješenja koji je već bio izmijenjen, dok je samu obvezu javljanja svaka tri mjeseca ocijenio ustavno prihvatljivom.

Zahtjev podnesen još 2023.

Pravobraniteljica navodi za Index da je zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijela još u lipnju 2023., upozoravajući da obveza osobnog pristupanja HZZO-u bez odgovarajućih iznimaka za osobe koje je iz objektivnih razloga nisu mogle ispuniti nije u skladu s ustavnim jamstvima zaštite zdravlja i posebno ranjivih skupina.

"Drago mi je da je Ustavni sud prihvatio taj dio argumenata koji su se odnosili, između ostalih, na položaj majki na rodiljnom dopustu, osoba s invaliditetom, teže bolesnih i nepokretnih osoba, jer smatram da država pri uvođenju 'novih rješenja' nikad ne bi smjela zaboraviti na najranjivije", objašnjava.

Dodaje da je na problem upozoravala i prije donošenja zakona te tijekom njegove primjene, kada su im se javljali građani koji nisu odselili iz Hrvatske, ali su zbog neznanja za novu obvezu ili nemogućnosti osobnog dolaska u HZZO ostajali bez zdravstvenog osiguranja, a posljedično i bez potrebnih lijekova koje nisu mogli platiti po punoj cijeni.

"Naravno da bi bilo bolje da je odluka Ustavnog suda donesena ranije, a ja bih voljela i da je sud otišao i korak dalje u samoj odluci", objašnjava.

Prijedlog o privremenoj obustavi nije razmatran

Pravobraniteljica ističe da je još prilikom podnošenja zahtjeva zatražila privremenu obustavu primjene osporenih odredbi kako građani ne bi trpjeli posljedice moguće neustavnosti, no o tom prijedlogu nije odlučeno.

"Nažalost, tijekom te tri godine osporene odredbe su nastavile proizvoditi pravne učinke te su pojedini građani zbog njihove primjene izgubili status osigurane osobe. Upravo zato pitanje pravodobnosti ustavnosudske zaštite u ovakvim predmetima ima poseban značaj, na što je upozoreno i u izdvojenom mišljenju sutkinje Ustavnog suda Sanje Bezbradice Jelavić", pojašnjava.

Pravobraniteljica upozorava da izmjene Zakona iz 2025., kojima su uvedene dodatne iznimke od obveze osobnog dolaska u HZZO, nisu riješile posljedice za građane koji su dotad već ostali bez osiguranja. Kaže da je tijekom javnog savjetovanja ponovno predlagala potpuno ukidanje obveze osobnog dolaska.

"Način na koji su naknadno uvedene iznimke pak može dovesti do arbitrarnog postupanja jer se ne propisuje kako se dokazuje nemogućnost osobnog pristupanja HZZO-u, niti tko o tome odlučuje, a pitanje je i hoće li osigurane osobe znati da mogu biti izuzete. Izmjene zakona nisu riješile problem građana koji su već ostali bez obveznog zdravstvenog osiguranja, a navedeno ne rješava niti ova odluka Ustavnog suda", dodaje.

Sud odbacio prigovor neizravne diskriminacije

Pravobraniteljica upozorava da se Ustavni sud, obrazlažući zašto je obveza osobnog dolaska u HZZO bila nužna i razmjerna, oslonio na zbirne podatke Ministarstva zdravstva o broju osiguranika izvan sustava rada, troškovima njihove zdravstvene zaštite i procijenjenom broju osoba koje su odselile bez prijave HZZO-u.

"Međutim, ovi podatci sami po sebi ne pokazuju koliko je osoba doista koristilo zdravstveno osiguranje iako više nisu ispunjavale zakonske uvjete, a niti zašto se takvi slučajevi nisu mogli utvrđivati drugačije, primjerice, ciljanim i individualiziranim provjerama onih koji zlorabe sustav, umjesto nametanjem obveze osobnog dolaska svim obuhvaćenim građanima ( - i to bez iznimke za najranjivije), navodi.

Pravobraniteljica osobito problematičnim smatra i to što je Sud odbacio prigovor neizravne diskriminacije zato što su se iste odredbe primjenjivale na sve, iako je istodobno utvrdio da su ranjive skupine njima bile nerazmjerno pogođene.

Poziva se na izdvojeno mišljenje sutkinje Sanje Bezbradice Jelavić, u kojem se upozorava na duljinu postupka, izostanak odluke o privremenoj obustavi spornih odredbi i izostanak javne rasprave. Sutkinja je otvorila i pitanje jesu li postojale manje ograničavajuće mjere te upozorila na pravnu zaštitu građana koji su ostali bez osiguranja.

"Sama odluka nije dovoljna"

"Napokon, utvrđenje neustavnosti od strane Ustavnog suda obveze osobnog dolaska bez iznimke za neke kategorije, kakvo je tada bilo uvedeno i zbog čega sam podnijela zahtjev, jest važan korak u ovoj sada već višegodišnjoj sagi o temi koja je bitna jer se tiče pristupa zdravstvenoj zaštiti najranjivijih građana, no samo po sebi nije dovoljno u pogledu praktičnih učinaka za sve konkretne ljude posrijedi.

Zbog toga ću se ponovno obratiti Ministarstvu zdravstva i HZZO-u s preporukom da bez odgode daju jasne upute građanima kako bi osobe koje su zbog primjene tih odredbi izgubile status osigurane osobe u praksi mogle učinkovito ostvariti zaštitu svojih prava", riječi su Šimonović Einwalter.

Što sada mogu učiniti građani bez osiguranja?

Pitali smo pravobraniteljicu i što građani koji su zbog primjene odredbi za koje je utvrđena neustavnost ostali bez zdravstvenog osiguranja sada mogu učiniti. Objašnjava da odluka Ustavnog suda sama po sebi ne vraća automatski izgubljeni status osigurane osobe.

"Ipak, trebala bi predstavljati važan pravni temelj na koji se građani mogu pozvati u zaštiti svojih prava. Osobe koje su zbog primjene odredbi za koje je Ustavni sud utvrdio da su bile neustavne izgubile status osigurane osobe, a nisu zatražile donošenje pisanog rješenja o prestanku tog statusa, trebale bi se obratiti HZZO-u radi zaštite svojih prava.

Oni koji su to već učinili trebaju provjeriti koje im pravne mogućnosti stoje na raspolaganju, ovisno o tome nalazi li se njihov predmet još u upravnom postupku ili je već vođen upravni spor. Važno je da sada poduzmu potrebne pravne korake, prema svojoj pravnoj situaciji, vodeći računa o tome da su za pojedine pravne lijekove propisani rokovi", objasnila je

Pravobraniteljica navodi da zasad nije moguće dati jedinstven odgovor koje će pravne mogućnosti građani imati jer će to ovisiti o postupanju HZZO-a i upravnih sudova, a Ustavni sud to pitanje svojom odlukom nije razriješio, zbog čega će daljnja praksa HZZO-a i sudova biti od osobite važnosti.

"Teret ne smiju snositi sami građani"

"Pri tome ne mislim da teret otklanjanja posljedica primjene zakonskih odredbi koje se odnose na rad HZZO-a i koje je predložilo Ministarstvo zdravstva, a za koje je Ustavni sud ocijenio da da su bile neustavne, u cijelosti trebaju snositi sami građani, osobito jer je riječ o osobama koje se već nalaze u ranjivom i teškom položaju i neki zasigurno neće imati dovoljno pravnog znanja i sredstava za vođenje upravnih i sudskih postupaka.

Zato smatram da bi sada Ministarstvo zdravstva i HZZO trebali bez odgode jasno odrediti način provedbe ove odluke u odnosu na osobe koje su zbog primjene tih odredbi izgubile status osigurane osobe.

Građanima bi trebalo na pregledan i razumljiv način objasniti koje pravne mogućnosti imaju, na koji način mogu tražiti zaštitu svojih prava, koji se postupci mogu pokrenuti, u kojim rokovima i kako će HZZO postupati u tim slučajevima, kako bi svi bili u jednakom položaju i mogli učinkovito ostvariti svoja prava", dodala je.

"Odluka Ustavnog suda utvrdila je da je određenim skupinama građana bila nametnuta nerazmjerna administrativna obveza koja nije uspostavila pravičnu ravnotežu između zaštite financijske stabilnosti sustava i njihova prava na zdravstvenu zaštitu. Smatram da njezina provedba sada mora biti usmjerena na učinkovitu zaštitu prava osoba koje su zbog primjene tih odredbi već pretrpjele štetne posljedice", riječi su pučke pravobraniteljica Tene Šimonović Einwalter.