CENTRALNI zdravstveni informatički sustav (CEZIH) od danas iza 12 sati ponovno je u funkciji, nakon što je pao jučer oko podneva.

Radi se o ključnom softveru koji povezuje HZZO, zdravstvene institucije, ljekarne, laboratorije te ugovorne privatne prakse. Liječnici i ljekarnici zbog toga ni jučer većinu dana pacijentima nisu mogu izdavati uputnice za preglede i recepte za lijekove. Lijekove nisu mogle izdavati ni ljekarne, a uputnice nisu bile vidljive u bolnicama, tako da neki pacijenti nisu mogli ni na zakazane pretrage. 

Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) najavili su da su i nakon 12 sati moguće poteškoće, ali da se očekuje potpuna normalizacija u radu sustava.

"U četvrtak, 28. rujna, tijekom regularnih aktivnosti na konsolidaciji sustava CEZIH došlo je do problema u radu sustava zbog čega određeni servisi poput e-uputnice, e-recepta nisu bili u funkciji. Odmah se pristupilo rješavanju problema te ističemo kako su servisi e-uputnice i e-recepti od danas iza 12 sati ponovno u funkciji", priopćili su iz HZZO-a.

Sustav izradio i održava ga Ericsson Nikola Tesla

CEZIH je kao centralni sustav u funkciji od 2011. godine, a u međuvremenu je više puta dolazilo do njegovog pada. U srpnju ove godine nije radio čak sedam dana. Sustav je po par dana bio neupotrebljiv i 2022. i 2019. godine.

Sustav CEZIH razvila je kompanija Ericsson Nikola Tesla, koja je angažirana i na njegovom održavanju.

Na natječaju koji je zaključen početkom 2020. godine posao održavanja i nadogradnje CEZIH-a za iduće tri godine dobio je Ericsson Nikola Tesla, koji se jedini i javio. Za ovaj posao je kompanija tada tražila 77.8 milijuna kuna bez PDV-a (oko 10.3 milijuna eura), odnosno nešto više od 97 milijuna kuna s PDV-om (oko 12.9 milijuna eura).

Ericsson Nikola Tesla tada je ponudio cijenu koja je za 20-ak tisuća kuna bila niža od procjene Ministarstva.

Dobili novi ugovor na godinu dana

Tri godine kasnije Ministarstvo zdravstva je raspisalo novi natječaj, ovaj put su tražili održavanje i nadogradnju sustava u roku od godine dana. Ministarstvo je vrijednost tog posla procijenilo na tri milijuna eura.

Ericsson Nikola Tesla je zatražio 3.2 milijuna eura bez PDV-a, odnosno četiri milijuna eura s PDV-om. Ova tvrtka se ponovno jedina javila na natječaj pa je 12. rujna ove godine njihova ponuda proglašena najjeftinijom i prihvaćena.

Tvrtki smo danas poslali upit u kojem smo pitali zašto dolazi do padova CEZIH-a.

"Problemi u radu pojedinih funkcionalnosti sustava CEZIH koji su detektirani u četvrtak 28.9., u međuvremenu su otklonjeni. Rad sustava je u potpunosti normaliziran i svi servisi, primjerice e-uputnice, e-recepti i ostali – ponovno su dostupni.

Napominjemo kako se nije radilo o padu sustava CEZIH nego o djelomičnoj nedostupnosti nekih dijelova sustava dok su istodobno ostale funkcionalnosti uredno radile. Ističemo kako Ericsson Nikola Tesla uredno i profesionalno ispunjava sve svoje ugovorne obveze vezano uz održavanje sustava CEZIH", odgovorili su nam iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla u petak.

Vlasnik CEZIH-a je Ministarstvo zdravstva, a operator središnjeg dijela tog integralnog informacijskog sustava je HZZO. Moderniziranu okosnicu sustava CEZIH čini skup Oracle proizvoda, no s obzirom na dug period tijekom kojeg se CEZIH izgrađivao, a riječ je o 15 godina i nizu nadogradnji, sastoji se i od niza drugih tijesno isprepletenih tehnologija.

Nepovezanost dijelova zdravstvenog sustava

Index je još ranije pisao da od samih početaka u informatizaciji zdravstvenog sustava vlada popriličan kaos. To nije tako očito kada su u pitanju obiteljski liječnici i ljekarne, no postaje kada je riječ o bolnicama, hitnoj pomoći ili palijativnoj skrbi te generalno komunikaciji među različitim dijelovima sustava.

>> Liječnici nemaju pojma o brojnim zdravstvenim problemima pacijenata. Evo zašto

Naime, u zdravstvenom sustavu informatička rješenja pojedinih njegovih dijelova nikada nisu objedinjena. Sestrinska dokumentacija u hrvatskom zdravstvenom sustavu na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini nije nikako povezana, ni međusobno ni liječničkom dokumentacijom, a hitne službe, kako bolničke tako i izvanbolničke, također nisu povezane na način neophodan za međusobno razmjenjivanje podataka, niti su povezane primarnom zaštitom.

Također, informatički sustavi zdravstva i socijale međusobno nisu gotovo nikako povezani.

Neusklađenost bolnica s primarnom medicinom

Kada je riječ o informatičkoj povezanosti zdravstva, najveći problem je što ona nije zadovoljavajuća u dva ključna dijela sustava - obiteljska medicina i bolnice nisu objedinjeni kako treba.

Obiteljski liječnik ne može vidjeti sve nalaze ni sva otpusna pisma koja su napisali liječnici u bolnici. Primjerice, ako je pacijent obrađen bez uputnice kao hitan slučaj u nekoj bolničkoj ambulanti ili zaprimljen u bolnicu preko bolničkog hitnog prijema, nalazi i otpusna pisma neće nužno otputovati u elektroničkom obliku na CEZIH, iako će biti trajno pohranjeni u bolničkom informatičkom sustavu.

Tako se događa da obiteljski liječnik ima vrlo oskudna saznanja o tome što se dešava s pacijentima koji se često pregledavaju ili hospitaliziraju kao hitni slučajevi. Također, obiteljski liječnik neće dobiti elektroničku informaciju da nekom njegovom pacijentu često dolazi hitna pomoć.

S druge strane, bolnički liječnici nemaju uvida u sve zdravstvene podatke koje o zajedničkim pacijentima bilježi obiteljski liječnik u svojoj elektroničkoj kartoteci. Kao nekakvo pomoćno rješenje, napravljen je eKarton. On bolničkim liječnicima i liječnicima hitne pomoći daje uvid u podatke o pacijentu koje je obiteljski liječnik zabilježio u CEZIH-u.

Nepovezanost hitne medicine

Nadalje, županijski zavodi za hitnu medicinu samo su djelomično informatizirani i informatički povezani. To znači da se nalazi liječnika hitne pomoći ne prikupljaju na CEZIH-u, odnosno da ni obiteljski ni bolnički liječnici ne mogu vidjeti te nalaze.

Jedan od problema vezan je za informatizaciju posla medicinskih sestara, kojih u Hrvatskoj ima 40-ak tisuća. Njihova uloga iznimno je važna jer su one uvijek prisutne uz pacijente te neposredno i trajno prate razvoj njihovog stanja.

To znači da je njihov rad važan za kontinuitet skrbi o pacijentima u bolnicama, na hitnoj pomoći, u domovima za umirovljenike te u patronažnoj, palijativnoj i kućnoj skrbi.

No njihova dokumentacija uopće se ne pojavljuje u CEZIH-u.