Ljudi trebaju ovu životinju više nego ikad kako bi preživjeli. Zašto je onda ubijamo?
LEŠINARI vrebaju smrt, a smrt izgleda vreba lešinare. Kada pomislimo na ovu pticu, odmah na um padnu slike bolesti, prljavštine i propadanja. Stručnjaci kažu da su ove životinje neopravdano na lošem glasu i da se zapravo radi o neshvaćenim stvorenjima.
U supsaharskoj Africi žive četiri kritično ugrožene vrste supova, a neprofitna organizacija VulPro naporno radi na zaštiti ovih fascinantnih ptica. Prošlog je mjeseca VulPro preselio 160 kapskih i afričkih bjeloleđnih supova u njihov novi dom udaljen 1049 kilometara, koji je smješten u privatnom rezervatu Shamwari.
Mnogo krivih predrasuda
U operaciji je sudjelovalo više od 50 ljudi, logistička tvrtka DHL i WeWild Africa, nevladina organizacija specijalizirana za premještaj životinja. Stručnjaci navode kako postoji mnogo krivih predrasuda o lešinarima.
Prva je ta da su to prljave životinje. "Lešinari su jako pedantni oko svoje čistoće. Nakon hranjenja, satima čiste perje jer ono mora biti u savršenom stanju za let", rekla je Kerri Wolter, izvršna direktorica VulProa.
Supovi su evoluirali u vrlo učinkovite strvinare, s izvrsnim vidom pomoću kojeg mogu pronaći lešine udaljene do šest kilometara. Imaju debele i jake kljunove kojima ogule leš u roku od nekoliko sati. Želuci su im izrazito kiseli i prepuni enzima kojih nema u drugim vrstama te mogu probaviti ono što druge životinje ne mogu.
"U želucima uništavaju opasne patogene kao što su bakterije antraksa i bruceloze, što sprječava infekciju drugih životinja", kazao je južnoafrički veterinar Johan Joubert.
Čistači opasnih bakterija
Da nema supova, u okolišu bi se sporije "reciklirala" tijela mrtvih životinja. "To može dovesti do nagomilavanjem štetnih bakterija i drugih patogena koji bi mogli dovesti do izbijanja bolesti u populaciji ljudi i životinja", kaže Joubert.
Tu su i neizravne posljedice. Primjerice, u Indiji od 1990-ih pada broj lešinara, zbog čega je pak porasla populacija divljih pasa. Rezultat je značajan porast slučajeva bjesnoće i smrti u posljednjih 20 godina.
Wolter navodi da je u dijelovima KwaZulu-Natala, duž istočne obale Južne Afrike, bjeloglavi sup praktički izumro, za što su uglavnom krivi ljudi. "Kockari koriste dijelove lešinara jer vjeruju da pomoću njih mogu vidjeti budućnost", kazala je.
Neki ljudi u Južnoj Africi ubijaju supove zbog njihovih navodnih "moći", vjerujući da će im to omogućiti da vide u budućnost. Drugi pak vjeruju da mirisanje mozga lešinara, spavanje s lubanjom pod jastukom ili nošenje noge oko vrata može donijeti sreću.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati