KADA je prije otprilike dvije godine novinsku redakciju u kojoj je radio kao grafičar odlučio zamijeniti privatnim biznisom, Petar Reić je za pokretanje posla odabrao domenu društvenog poduzetništva. Odluka koju je donio odnosila se na osnivanje tvrtke čiji su proizvodi namijenjeni osobama s disleksijom.

"Tvrtku sam pokrenuo kao odgovor na problem moje supruge i kćeri, budući da obje imaju disleksiju. Tada se rodila ideja o stvaranju dinamičnog fonta koji će biti prilagođen osobama s problemima u čitanju. Zapravo, to u početku nije ni bio poduzetnički pothvat, nego hobi. Međutim, kako oko 10 posto stanovništva ima disleksiju, što znači da postoji i tržište za takve proizvode, a ja sam grafičar, otvorio sam tvrtku koja razvija rješenja za osobe s disleksijom", objašnjava za Index 45-godišnji Reić.

Preko Funderbeama su prikupili 240.000 eura

Cilj mu je, dodaje, postaviti standard fontova za osobe s problemima u čitanju. Na prvi pogled može zvučati lako, ali daleko je od toga budući da je, napominje naš sugovornik, problem svake osobe s disleksijom zapravo poseban, pa i rješenja treba stalno prilagođavati. 

Startup OmoLab komunikacije, čiji je danas suvlasnik, Reić je pokrenuo u siječnju 2019. godine. Na proljeće prošle godine preko Funderbeama, burzovne platforme za prikupljanje kapitala za startupe, investitori su u OmoLab uložili 240.000 eura te su tako postali suvlasnici tvrtke. 

Nastavljaju razvijati aplikaciju za lakše čitanje osobama s disleksijom

Prvi proizvod nove tvrtke bio je OmoType, font sustav koji omogućuje prilagodbu teksta jedinstvenim potrebama svake osobe s teškoćama u čitanju. Uslijedio je razvoj aplikacije OmoguruReader, čija je osnova font sustav, a koja uz pomoć alata za prilagodbu teksta i poboljšanje ritma, fokusa i brzine čitanja osobama s poteškoćama u čitanju čini tekst jasnijim. Zbog te je aplikacije, kaže Vanja Andrić iz OmoLaba, zadužen za razvoj kompanije, tvrtka danas i poznatija po nazivu brenda Omoguru nego kao OmoLab. Ta aplikacija danas, dodaje, ima više od 12.000 registriranih korisnika, najviše u Hrvatskoj, ali i u Velikoj Britaniji, Irskoj, SAD-u i Australiji. 

"Ubrzo ćemo razviti i web aplikaciju OmoLab koja će ljudima s disleksijom omogućiti da s djecom čitaju na ekranu. Ta aplikacija će se i plaćati, što kod mobilne aplikacije nije slučaj. Naglasak nam je na hrvatskom tržištu i tržištu zemalja engleskog govornog područja, no pripremamo i verzije na španjolskom i francuskom jeziku, a u planu je i na njemačkom. Tržište nam je cijeli svijet", poručuje za Index Andrić. 

Razvili su softver za prilagodbu veličine slova osobama s teškoćama u čitanju 

Ipak, ono što OmoLab približava širim masama, i to ne nužno samo onima koji imaju disleksiju nego i onima s drugim problemima u čitanju, inkluzivni je widget, softverski dodatak internetskim stranicama. Dosad je taj program ugradilo, ističu u OmoLabu, dvadesetak hrvatskih gradova, među kojima su i Dubrovnik, Split i Slavonski Brod, kao i nekoliko tvrtki, privatnih i državnih. U osnovi, radi se o programu koji korisnicima omogućava prilagodbu veličine slova do razine koja im je potrebna za lakše čitanje. Interes za taj program, ističe Andrić, pokazuje niz gradova i općina, kao i brojne tvrtke. 

Taj se program, inače, pokazao i dobrim poslovnim potezom, napominje Andrić. Naime, tvrtka u ovoj godini bilježi rast prometa, posebno otkako je widget lansiran početkom srpnja, pa je u samo tri mjeseca postojanja tog programa uprihodila oko 100.000 kuna. Usporedbe radi, ukupni prihodi OmoLaba u cijeloj prošloj godini iznosili su oko 345.000 kuna. 

Objavili su i dvije slikovnice za osobe s disleksijom

OmoLab je nedavno objavio i dvije slikovnice namijenjene osobama s disleksijom, a koje je pripremila Reićeva kći. Riječ je o slikovnicama Čovječuljci i Zvijezda koja čita, koje su izdane na hrvatskom i engleskom jeziku. Te su slikovnice i donirali u 250 knjižnica, kako bi ih učinili dostupnima što većem broju djece, kaže Andrić.

"Našim smo radom i projektima pokrili oko 450.000 ljudi u Hrvatskoj koji imaju disleksiju i probleme u čitanju. Pomažemo im u uključenju u digitalni život. U pripremi su nam novi projekti, kako za domaće tako i za strana tržišta", naglašava Andrić. 

U razvoju poslovanja već su koristili, a kažu i da će nastaviti koristiti, i sredstva iz fondova Europske unije. U njihovom timu u Ziceru, na Zagrebačkom velesajmu, trenutno radi sedmero stručnjaka. 

Koronakriza im je koristila u razvoju poslovanja

Pandemija koronavirusa, ističe Andrić, pomogla im je u poslovanju. Naime, u vrijeme lockdowna, kada je kretanje bilo ograničeno, poraslo je i korištenje njihovih sadržaja, pa je e-lektiru u dva mjeseca preuzelo više ljudi nego u prethodnih godinu dana.  

"Ponosni smo što smo pomogli razvitku društvene svijesti o problemima i potrebama osoba s disleksijom. Nastavljamo s kreiranjem novih sadržaja za njih", zaključuje Reić.