Loše vijesti za Ahmadinedžada - visok odaziv na iranske izbore
PO INFORMACIJAMA s terena, odaziv na prvi krug iranskih predsjedničkih izbora najveći je u povijesti Islamske republike, što bi moglo predstavljati probleme za trenutnog predsjednika Mahmouda Ahmadinedžada, budući da visok odaziv znači i veći broj glasača iz gradova, koji bi mmogli izbora okrenuti u korist Ahmadinedžadova glavnog protivnika.
Mir-Hussein Mousavi kandidirao se kao Ahmadinedžadov protivnik u ožujku. Do nedavno se činilo kako će izbori biti samo formalnost nakon koje će trenutni predsjednik osvojiti drugi mandat, ali u zadnjim tjednima Mousavijeva je kapanja dobila strelovit zamah, što je izbore učinilo iznimno zabavnima i neizvjesnima.
Optimizam kod izazivača
Osim Ahmadinedžada i Mousavija, na izbore su izašla još dvojica kandidata kojima je kandidaturu dopustilo Vijeće čuvara, tijelo pod kontrolom Vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khamaneija. No, Mehdi Karroubi i Mohsen Rezaie nisu kandidati s realnim šansama. Ukoliko niti jedan kandidat ne pređe 50 posto glasova, izbori će se ponoviti 19. lipnja.
Mousavijevi suradnici optimistični su zbog velikog odaziva. "Mogu reći da po našim anketama dobivamo 58-60 posto glasova, što nam donosi pobjedu", rekao je jedan Mousavijev suradnik. Ahmadinedžadovi savjetnici odbacili su takve izjave kao "psihološke trikove".
Sumnje na izbornu prevaru
Predsjednik izbornog povjerenstva rekao je kako je odaziv na 45,000 glasačkih mjesta u zemlji bez presedana, a povjerenstvo je biračka mjesta ostavilo otvorenim sat vremena duže kako bi udovoljilo ljudima koji su cijeli dan čekali u redovima na glasanje.
Mousavijevi suradnici napominju da Ahmadinedžad izbore može dobiti samo prevarom. Vjeruje se kako su zadnji izbori 2005., na kojima je Ahmadinedžad došao na vlast, bili iznimno nepošteni. Sumnja se da bi se ove godine moglo "ukrasti" i do četiri milijuna glasova, no to ne mora nužno biti dovoljno s ovako velikim odazivom. U svakom slučaju, rezultati izbora neće biti poznati do sutra.
Selo vs grad
Ključna bitka na izborima je između urbanog i ruralnog dijela Irana. Mousavi može očekivati pobjedu u Teheranu i još nekim urbanim centrima, budući da je lik Ahmadinedžada, robusnog i glasnog čovjeka sa sela oduvijek bio trn u oku iranskim intelektualcima i urbanim elitama.
Ahmadinedžad zasigurno odnosi pobjedu na selima, konzervativnim manjim gradovima i vjerojatno i siromašnim dijelovima većih gradova, dijelom zbog svog porijekla, dijelom zbog snažne kampanje i novaca koje je tijekom mandata uložio u ruralne krajeve.
Uvelike deklarativna funkcija
Najizglednije je kako prvi krug neće donijeti pobjedu niti jednom kandidatu, budući da će se glasovi raspodijeliti između Karroubija, reformističkog kandidata, i Rezaie, konzervativca i bivšeg zapovjednika iranske Revolucionarne garde. Vjerojatno je kako će prvi krug izbora dati jasnu sliku o šansama koje će za drugi krug imati Mousavi i Ahmadinedžad.
Konačno, unatoč visokom stupnju zabave, iranski predsjednički izbori teško da će donijeti bitne pomake u iranskoj politici. Ne samo da Mousavi dijeli Ahmadinedžadove stavove o ključnim pitanjima kao što je iranski nuklearni program, nego je mjesto predsjednika u Islamskoj republici više deklarativna funkcija, bez stvarne moći. Stvarnu moć ima Vijeće čuvara, odnosno njegov čelnik Khamanei, a Vrhovnog vođu ne bira narod.
Foto: AFP
