MAĐARSKA je u novim vanjskopolitičkim smjernicama za svoje izaslanstvo u Ujedinjenim narodima opisala Rusiju kao prijetnju Europi i svjetskom poretku. Dokument je pripremljen za Opću skupštinu UN-a koja se održava sljedećeg mjeseca, a o njegovu sadržaju 26. kolovoza izvijestio je The Kyiv Independent.

Potpuna promjena stava prema Rusiji

Ovaj dokument označava oštru promjenu mađarskog stava nakon što je na izborima ranije ove godine premijer Peter Magyar pobijedio Viktora Orbana. Za vrijeme Orbanove vlade Mađarska je bila jedna od članica EU najbližih Rusiji, dok se nova vlada znatno više okrenula Europskoj uniji.

U smjernicama za UN izričito se navodi: "Mađarska osuđuje rusku vojnu agresiju i u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica". U tekstu se dodaje kako "rusko ponašanje predstavlja prijetnju Mađarskoj, Europi i svjetskom poretku".

Poboljšanje odnosa s Kijevom

U skladu s novom politikom, Budimpešta i Kijev posljednjih su tjedana počeli raditi na poboljšanju odnosa. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha pozdravio je 19. kolovoza odluku Mađarske da obustavi istragu o pranju novca u slučaju ukrajinskog bankovnog konvoja iz ožujka.

Sybiha je tom prilikom poručio kako "igranje na kartu antiukrajinske retorike radi unutarnjopolitičkih bodova ne donosi ništa osim političkog poraza i sramote".

Mađarske vlasti su u ožujku bile zaplijenile dva bankarska vozila na putu iz Austrije u Ukrajinu. U njima se nalazilo oko 82 milijuna dolara (70.3 milijuna eura) u gotovini i zlatu, a tadašnja je vlada objavila da pokreće istragu zbog sumnje na pranje novca.

Uklonjena blokada pregovora s EU

Nova mađarska vlada ranije je ukinula i devetomjesečnu zabranu ukrajinskih medija koju je uvela administracija Viktora Orbana. Mađarski ministar za društvene odnose i kulturu Zoltan Tarr objavio je 19. lipnja na Facebooku da država time želi popraviti odnose s Ukrajinom.

Nakon što je u lipnju postignut dogovor između Kijeva i Budimpešte, uklonjena je i posljednja prepreka za otvaranje pristupnih pregovora Ukrajine i Moldavije s Europskom unijom. Svih 27 država članica potom se usuglasilo s otvaranjem prvog pregovaračkog klastera.