POVJESNIČAR Dragan Markovina, osnivač Nove ljevice, i Ivica Miškulin, savjetnik predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, gostovali su u Newsnightu N1 televizije na 32. obljetnicu priznanja samostalnosti Hrvatske u međunarodnoj zajednici.

"Ono što se dogodilo 15. siječnja 1992. jest priznanje hrvatske države, ali jest i priznanje ne bilo kakve samostalne hrvatske države. Međunarodna zajednica je priznala samostalnu i demokratsku Hrvatsku, to je ključna kvalitativna novina na hrvatskom tlu u 20. stoljeću", kazao je Miškulin. Osvrnuo se na to što neki osporavaju da je Hrvatska osnovana kao demokratska država.

"Jedna aktualna skupina u hrvatskom javnom prostoru koja tu ideju osporava s polazišta da Republika Hrvatska vuče korijene iz tzv. modernizacijske faze socijalističke Republike Hrvatske, socijalistička republika u sastavu jugoslavenske federacije. To je potpuna glupost koja se pokušava prodati prilično besramno", uvjeren je.

Miškulin: Udžbenik je skandalozan

Markovina tvrdi da danas u Hrvatskoj ne postoji demokratski deficit, ni na jedan formalan način. "Već dugi niz godina imamo aktualnog premijera na vlasti. Mislim da bi u normalnom demokratskom društvu bilo dobro da se čelni ljudi u nekom pravilnom ritmu mijenjaju", naveo je.

"Ali činjenica je da brojne izjave, nastupi, i aktualne vlade, a pogotovo devedesetih godina, nisu bile u demokratskoj atmosferi", nastavio je Markovina. Miškulin smatra da samostalnu Republiku Hrvatsku nikako ne možemo smatrati nasljednikom socijalističke Republike Hrvatske ili bilo koje državne tvorevine iz prošlosti.

"Postoje ogromne razlike u sadržaju njezinog društvenog bića. Recimo, u socijalističkoj državi hrvatski prvostupanjski sudovi u osamdesetim godinama su za verbalne delikte izrekli preko 500 godina zatvorskih kazni. To se ne događa u suvremenoj Republici Hrvatskoj", istaknuo je. 

Miškulin je progovorio o udžbeniku za povijest koji je nedavno povučen zbog spornih činjenica koje sadrži. "Taj udžbenik je skandalozan. On kad je napisan nije uopće trebao biti pušten u buduću proceduru. Da sam ja bio recenzent, taj udžbenik ne bi mogao proći", poručio je.

Markovina: Među 19 knjiga nema nijedne o tamnoj strani rata

Markovina je odgovorio da će različiti ljudi, pa i povjesničari imati različite interpretacije, ali kaže da je problem ako se mijenjaju činjenice. "Svatko ima svoj stav kako bi društvo, država, institucije itd. trebale izgledati i shodno tome se ljudi postavljaju prema onome što se dogodilo", rekao je. 

"Nije to nikad problem. Problem je samo da se osnovne činjenice ne negiraju ili da se ne govore samo jedne činjenice, a da se druge prešućuju. Postoji Memorijalno-dokumentacijski centar, javna institucija sa zadatkom da se bavi poviješću Domovinskog rata", podsjetio je. 

"Objavili su 19 knjiga i ništa u tim knjigama nije netočno, ali da nema među 19 knjiga nijedna o tamnoj strani rata… Da sad sjednemo u auto od Splita do Zagreba, vidjet ćemo čitav niz spaljenih sela koje nisu spalili Srbi. To bi mi radi samih sebe, kao društvo, trebali spomenuti", dodao je. 

"Ne možemo se praviti da se događalo samo nešto što nam ide u korist, u smjeru glorifikacije nacije, a tamne strane rata, koje ne mijenjaju karakter tog rata, ne mijenjaju obrambeni karakter, ne mijenjaju pravo Hrvatske da se oslobodi i obrani, ali su se naprosto dogodile, o tome se treba pričati", napomenuo je. 

Miškulin: Tuđman je bio čovjek mira

Miškulin je poručio da se dovoljno ističu negativne strane Domovinskog rata. "Ako postoji i država i narod i svi koji su se usred ratnog sukoba već upoznali s tamnim stranama pobjednika u Domovinskom ratu, onda je to Republika Hrvatska. Moguće se složiti da je ponekad tu bilo određenih problema", kazao je.

Smatra da je Franjo Tuđman prije svega bio čovjek mira. "Kad promatram hrvatsku politiku devedesetih, spreman sam sada dosta žestoko tvrditi da je Franjo Tuđman bio čovjek mira u prvom redu. Rat mu je uvijek bila zadnja opcija. Tek kad su sve druge opcije pale, tek onda je prisegnuo za ratnom opcijom", naglasio je.

Markovina se također osvrnuo na mirovnu Tuđmanovu politiku. "Oko mirovne politike Tuđmana, trebamo razdvojiti pitanje odnosa Srba i Hrvatske. Ovi koji su podržavali tzv. Srpsku krajinu, od ogromnih trauma koje su, ajmo reći, lojalni Srbi, koji su živjeli u gradovima, proživjeli. Puno je ljudi civila koji su, samo zato što su bili Srbi, bili maltretirani", zaključio je.