Foto: Ministarstvo zdravlja

HRVATSKA treba ustrojiti vlastitu hitnu helikoptersku medicinsku službu (HHMS) koristeći velike potencijale i resurse koje ima u Hrvatskom autoklubu, Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, Fakultetu prometnih znanosti, te u suradnji s njemačkim i austrijskim nacionalnim autoklubovima, koji imaju takve službe najbolje organizirane na svijetu, smatra profesor na Prometnom fakultetu i jedan od osnivača udruge Sigurnost u prometu Željko Marušić.

Zalaže se za to da organizaciju te službe preuzme država, te da bude u nadležnosti Ministarstva prometa, budući se u osnovi radi o zračnoj operativi koja bi obavljala specifične poslove medicinske službe.

Držav bi trebala investirati

U tu svrhu država bi trebala investirati u kupnju ili leasing pet namjenskih helikoptera te uspostaviti letačke baze u Splitu, Zadru, Rijeci, Zagrebu i Požegi, kako bi HHMS-om bio pokriven cijeli teritorij Hrvatske, predlaže Marušić.

To uključuje rad 15 pilota, 15 liječnika hitne medicine i 15 medicinskih letača-spasitelja, kao i uspostavu hitnih medicinskih prijema u pet klinika i dispečerski centar za koordinaciju svih aktivnosti.

Marušić ističe kako to ne znači da dosadašnji pilot-projekt Ministarstva zdravlja, u kojem su tu uslugu pružale talijanske tvrtke s dva helikoptera duž jadranske obale, nije bio dobro rješenje, ali smatra da su upitni njegova isplativost i cjelovitost.

Pronaći najkorisniju opciju

Stoga i peticija za nastavka rada HHMS-a, koju je dosad potpisalo više od 10.000 građana, ne bi smjela prejudicirati da se taj projekt nastavi na dosadašnji način, prije nego se ocijeni koja je opcija za Hrvatsku najkorisnija.

"Činjenica da je od 348 osoba koje su lani poginule na hrvatskim cestama njih 210 (60,3 posto) preminulo na mjestu nesreće, 33 (9,5 posto) pri prijevozu do zdravstvene ustanove, a 105 (30,2 posto) u razdoblju od 30 dana nakon nesreće pokazuje da desetke života godišnje gubimo zbog nedovoljno brzog i kvalitetnog zbrinjavanja ozlijeđenih nakon prometnih nesreća, odnosno nepostojanja kvalitetne i cjelovite HHMS službe",  navodi Marušić.

Uspostava učinkovite helikopterske hitne pomoći, ističe Marušić, od vitalnog je značaja za smanjenje posljedica cestovnih nesreća i poboljšanje medicinske skrbi u posebnim situacijama - zbrinjavanju osoba s kardiovaskularnim problemima, u medicinskim i spasilačkim intervencijama na izoliranim mjestima i ostalim kritičnim situacijama, prema zahtjevima "zlatnog sata".

Osim toga, dobra organizacija te službe utječe na turističke reference Hrvatske i smanjuje troškove medicinskog zbrinjavanja.

Marušić navodi kako pri osmišljavanju hrvatskog modela "ne treba izmišljati toplu vodu", već se dovoljno ugledati na Austriju i Njemačku gdje je prosječno vrijeme polijetanja helikoptera dvije i pol minute od dojave, a intervencija u roku od 17 minuta. Pritom se oko 64 posto intervencija u Njemačkoj odnosi na spašavanje bolesnika sa srčanim i moždanim udarom, kojima život ovisi o brzini intervencije.