Masovni pomor malih plavih pingvina na plažama Novog Zelanda: "Umiru od gladi"
POSLJEDNJIH tjedana stručnjaci na plažama sjeverne obale Novog Zelanda nalaze sve više uginulih malih plavih pingvina; već ih je pronađeno na stotine.
Korora pingvin, poznat i kao mali plavi pingvin, porijeklom je s Novog Zelanda, ali je sada u opasnoj situaciji. Osim što im prijete grabežljivci poput pasa i tvorova, znaju poginuti na cestama te se suočavaju s uništavanjem staništa i klimatskim promjenama.
Ekolozi pokušavaju otkriti zašto pingvini masovno umiru od početka svibnja, kada su stanovnici prvi put uočili mrtve pingvine na plažama. Graeme Taylor, glavni znanstveni savjetnik za morske ptice na Odjelu za zaštitu prirode Novog Zelanda, rekao je da preliminarna laboratorijska ispitivanja pokazuju da je između 200 i 500 pingvina uginulo zbog pothranjenosti.
"Izgleda da najviše ugibaju zbog nemogućnosti pronalaženja hrane, odnosno da umiru od gladi", rekao je Taylor za CNN.
2021. bila najtoplija godina na Novom Zelandu
Naime, pingvinima je zbog morskog toplinskog vala u sjevernim vodama i ciklusa La Niana sve teže doći do hrane. Ove male, bučne ptice s blijedoplavim ili indigo perjem obično jedu inćune i sardine te rone do dubine od 30 metara kako bi uhvatile plijen. No s porastom temperature vode, ove manje ribe se sve više sele u hladnije vode na većim dubinama, do kojih pingvini teško dolaze.
Prvi nalazi pokazuju da su pingvini izgubili masne naslage u trbuhu i da su bili lošijeg zdravlja prije nego što su stigli na obalu.
Na Novom Zelandu je 2021. bila najtoplija godina od povijesti mjerenja, prosječna godišnja temperatura je bila za 0.5 do 12 stupnja viša od normalne. Obalne vode su bile i do 3 stupnja toplije od prosjeka.
La Nina je oceanski i atmosferski fenomen koji se odnosi na periodično hlađenje temperatura oceana u središnjem do istočno-središnjem ekvatorijalnom Tihom oceanu. Trenutna faza ciklusa donosi topliju vodu na sjeverno područje Novog Zelanda što malim plavim pingvinima otežava pristup hrani, rekao je Taylor.
Stanje bi se moglo pogoršati?
Ekolog Dave Houston s Odjela za zaštitu prirode rekao je da ovo nije prvi put da dolazi do masovnog ugibanja ptica.
"U 1970-im, 80-im i 90-im znalo je uginuti i po 5000 ptica. U usporedbi s time, ovo nije tako strašno. No, klimatske promjene su pogoršale situaciju. Znamo da mali plavi pingvini mogu preživjeti u toplijim vodama, ali ovo im je otežalo preživljavanje", rekao je.
Bruce McKinley, predsjednik organizacije Birds New Zealand, rekao je da bi se zbog klimatskih promjena i zagađenja u budućnosti situacija mogla i pogoršati.
"Ovaj događaj je sam po sebi prirodan i zbivao se i ranije. No, mogao bi se mijenjati u obrascu ili intenzitetu zbog zagrijavanja oceana zbog klimatskih promjena. Za sada ne znamo sa sigurnošću", rekao je McKinley.