NOVA reforma zdravstvenog sustava, koju je najavio ministar zdravstva Darko Milinović, izazvala je pravu buru reakcija. Milinoviću mahom svi predbacuju kako troškove liječenja stavlja na leđa siromašnih te kako će si u takvom sustavu zdravstvenu zaštitu moći priuštiti jedino bogati.

"Bit reforme zdravstva je viši standard medicinskih usluga za što veći broj stanovnika, uz optimalne troškove. Umjesto toga predložena reforma zdravstva novi je namet za pacijente, a posebno za umirovljenike. Zdravstvo je skupo. Želimo li održati korak sa suvremenom medicinom, pružiti svojem pacijentu najviše moguće, mora se za to iznaći sredstva, ali ne uzimati baš od onih najsiromašnijih", smatra predsjednica Odbora za zdravstvo DC-a, dr. Mirjana Kolarek Karakaš.

Dr. Kolarek Karakaš dodaje kako je njena stranka prije godinu dana predlagala poseban fond, u koji bi sredstva uplaćivali svi oni koji na neki način ugrožavaju zdravlje stanovništva. "Uz duhansku industriju, koja je za sada jedina na udaru, mišljenja smo da tu treba uključiti proizvođače alkoholnih pića, rafinerije, industriju mobilnih aparata, farmaceutsku industriju", navodi.

"Ova reforma je prvenstveno financijske prirode"

"Kao cilj reforme navodi se vraćanje povjerenja u struku. Ova reforma, koja je prvenstveno financijske prirode, tome sigurno neće doprinijeti. Ukazujemo kako ova reforma pada na teret primarne zdravstvene zaštite, gdje su najveći rezovi. Protiv smo uvođenja participacije u primarnu zdravstvenu zaštitu. Ponovno se medicinske sestre pretvaraju u blagajnice, nanovo se otvara sukob između pacijenta i zdravstvenih radnika. Sa 15 kuna ljudi misle da su platili cijenu pregleda", tvrdi dr. Mirjana Kolarek Karakaš.

"Smatramo kako primarna zdravstvena zaštita (PZZ), kao ulaz u zdravstveni sustav treba biti bez participacije. Taj manjak sredstva se može nadoknaditi uz nešto veća izdvajanja za dijagnostičke i bolničke usluge. Pitamo ministra zašto na prezentaciju nisu pozvani pedijatri i ginekolozi iz PZZ? Zar oni nisu jednako vrijedni i jednako važni dijelovi? Možda ih se ponovno želi ukinuti? Princip nove raspodjele glavarine, koju mnogi izjednačavaju sa zaradom, nema opravdanja. Jačati dostojanstvo liječnika, a dati mu polovinu glavarine, s mogućnošću da se za ostatak izbori s osiguravajućom kućom i lokalnim čelnicima koji će u rukama imati 20 posto dosadašnjih sredstava predviđenih za preventivu, uz napomenu da malo njih ima zdravstvenu naobrazbu. Umjesto jačanja primarne zdravstvene zaštite, imat ćemo sve slabiji ulaz u zdravstveni sustav, a širom otvorena vrata u privatne ordinacije, odnosno klinike", smatra.

"Bolnički zidovi ne daju ni pamet ni znanje"

"Nismo protiv privatizacije u zdravstvu, čak je podupiremo, jer smatramo da ona rasterećuje postojeći zdravstveni sustav, no pri tom treba sagledati sve sudionike u tome, kako pacijenta tako i zdravstvenog radnika, bilo u primarnoj ili sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti", navodi dr. Kolarek Karakaš.

"Pozivamo ministra da sasluša struku. U društvu treba razbijati zablude da su samo bolnički liječnici dobri liječnici. Bolnički zidovi ne daju ni pamet ni znanje. Važna je osoba koja obavlja liječnički posao, savjesno i stručno. Kad ovo društvo počne tako razmišljati o liječnicima, kad ih ovaj sustav počne jednako cijeniti i uvažavati, bez obzira gdje radili, tek onda ćemo moći reći da je jedan od ciljeva reforme ostvaren, tj. da je vraćeno povjerenje u struku. Smatramo kako će ova reforma napraviti samo više  administracije i zategnutih odnosa u struci, uz upitnu financijsku dobit", dodaje se u priopćenju kojeg potpisuje predsjednica Odbora za zdravstvo DC-a.

I.M.
Foto: DC