STUPANJE na snagu Europskog akta o slobodi medija (EMFA), državno subvencioniranje distribucije tiskanih medija, dodjeljivanje novih koncesija Novoj TV i RTL-u 2, požar Vjesnikova nebodera i gašenje lista Globus glavni su događaji koji su obilježili hrvatsku medijsku scenu u 2025. godini.

Europski akt o slobodi medija (EMFA), EU uredba koja ima za cilj zaštititi neovisnost, pluralizam i transparentnost medija unutar Europske unije, stupio je na snagu 8. kolovoza, a zakon o njegovoj provedbi bio je prihvaćen krajem studenoga, uz tumačenje nadležnog Ministarstva kulture i medija kako je riječ o zakonodavnom koraku usklađivanja s novim europskim standardima zaštite medija.

"Naglasak je stavljen na uspostavu mehanizama koji će osigurati transparentnost vlasništva i financiranja medija, spriječiti utjecaje te zaštititi uredničku neovisnost", istaknuli su u nadležnom Ministarstvu.

Agencija za medije

Ključni element provedbe tih ciljeva uspostava je novog regulatornog tijela s proširenim nadležnostima, čime se regulatorni nadzor, prvi put, objedinjuje za cijeli medijski sektor u Hrvatskoj.

Riječ je o novoj Agenciji za medije, sljedniku Agencije za elektroničke medije, čije su sadašnje nadležnosti proširene, a uključivat će i davanje i oduzimanje koncesija, nadzor nad poštivanjem programskih načela, medijskog pluralizma, sprečavanje nedopuštene koncentracije te, što je posebno važno, nadzor nad postupkom imenovanja upravljačkih tijela javnih medijskih servisa – Hrvatske radiotelevizije (HRT) i Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina).

Tijekom javnog savjetovanja o prijedlogu tog zakona podnesene su čak 144 primjedbe, najviše od Hrvatskog novinarskog društva (HND) i Sindikata novinara Hrvatske (SNH) koji su izrazili neslaganje sa zakonom, ocijenivši kako je "stanje na terenu" takvo da se neće urediti propisom koji predviđa parcijalna rješenja.

Naveli su kako ostaje problem poštivanja uredničke neovisnosti, jer statuti medija ne funkcioniraju, odnosno ne poštuje se autonomija redakcija. Također su ocijenili kako država i dalje nema rješenja za prikriveno vlasništvo medija kao ni za državno oglašavanje.

HND i SNH naglasak su stavljali, a što je preuzela i oporba, da Europski akt o slobodi medija – EMFA traži "potpunu neovisnost regulatornih tijela" od političkog utjecaja, navodeći kako se novim zakonom ne rješava pitanje utjecaja politike na izbor ravnatelja i upravnih tijela javnih medijskih servisa.

"Rukovodstvo HRT-a, Agencije za elektroničke medije i Hine se bira u Saboru običnom natpolovičnom većinom. To je direktan utjecaj politike", ustvrdila je Urša Raukar Gamulin (Možemo).

Tisak plus prekinuo s distribucijom novina

Kao mogući utjecaj politike na medije neki smatraju i odluku Vlade RH, koja je početkom travnja proglasila distribuciju tiskovina uslugom od općeg gospodarskog interesa, čime je osigurano državno financiranje te tržišno neisplative djelatnosti zbog kontinuiranog pada prodaje tiskovina.

Naime, nakon što je Tisak plus prekinuo s distribucijom novina, Vlada RH je u travnju raspisala natječaj za novog novinskog distributera uz značajno državno subvencioniranje, a za taj posao vrijedan gotovo 140 milijuna eura u idućih pet godina, u lipnju je izabrana Hrvatska pošta d.d.

"Ovim ugovorom u idućih pet godina riješeno je pitanje distribucije tiskanih medija te se daje dodatni poticaj razvoju profesionalnog novinarstva. Potpisivanjem ovog Ugovora, Hrvatska se svrstava među većinu europskih zemalja koje ovakvim ili sličnim mjerama podupiru distribuciju tiskanih medija", naglasili su iz Ministarstva.

Vrijednost tog posla godišnje iznosi 27,68 milijuna eura s PDV-om, a umanjen je za obveze nakladnika koje po distribuiranom primjerku plaćaju 0,15 eura za dnevna izdanja, a za tjedna i povremena izdanja 0,25 eura.

Navedeni državni novac za potporu distribucije tiskanih izdanja hrvatskih izdavača, uključujući i vodeće Styriju i Hanza mediju, osiguran je u okviru rashoda Ministarstva kulture u prosječnom godišnjem iznosu od 14,75 milijuna eura s PDV-om. Tako je država ove godine odlučila subvencionirati distribuciju tiskovina i olakšati poslovanje novinskih izdavača.

Televizija

Javni medijski servis HRT koji se većinom financira iz pristojbe, ove godine nastavio je sa svojim planom restrukturiranja i smanjenjem broja zaposlenika, bez većih programskih inovacija. A vodeći komercijalni televizijski nakladnici Nova TV i RTL, ove su godine nastavili svoju djelatnost prema postojećim poslovnim modelima.

Također, vodstva glavnih komercijalnih televizija ove su se godine suočila s istecima koncesija za svoje televizijske kanale – Novu TV, DomaTV i RTL 2.

Naime, koncesije za te kanale bile su dodijeljene još 2010., a na javni poziv Agencije za elektroničke medije za dodjeljivanje (produljivanje) koncesija i Nova TV i RTL su se javili u predviđenim rokovima i dobili nove, dvadesetogodišnje koncesije.

Nova TV imala najveću dobit

Iako pojedinosti o novim programskim shemama Nove TV i RTL-a 2 još nisu u javnosti potpuno predstavljene, njihovi dosadašnji poslovni rezultati pokazuju da je televizija u Hrvatskoj medij koji i dalje ostvaruje dobit.

Konkretno, prema godišnjim izvješćima o prošlogodišnjem (2024.) poslovanju, četiri komercijalne televizije s nacionalnom koncesijom, osim Nove TV i RTL-a, to su i CMC (Croatian Music Channel) i Sportska televizija (SPTV), ostvarile su lani ukupno oko 136 milijuna eura prihoda i 11 milijuna eura dobiti.

Najveći prihod i dobit imala je Nova TV – ukupni prihodi te televizije iznosili su 72 milijuna eura, a dobit čak devet milijuna eura. RTL Hrvatska lani je ostvarila 60,4 milijuna eura prihoda i nešto više od dva milijuna eura dobiti. CMC je ostvario 1,5 milijuna eura prihoda i oko 325.000 eura dobiti, a nakladnik Sportske televizije, HOO TV d.o.o. prijavio 2,25 milijuna eura prihoda i 25.739 eura dobiti.

Presjek medijske scene 2025. pokazuje i kako nije bilo značajnih promjena na radijskom tržištu. Također valja istaknuti i rezultate Reutersova godišnjeg istraživanja – Digital News Reporta, prema kojem 77 posto hrvatskih građana vijesti najviše konzumira preko online medija.

Slijedi televizija, preko koje se informira 64 posto građana, preko društvenih mreža informira ih se 46 posto, a samo 21 posto preko tiskanih medija. Tiskani mediji, prema istraživanjima, sve brže gube značaj u svakodnevnom informiranju građana.

Požar Vjesnika

U kontekstu njihovog nekadašnjeg neprikosnovenog statusa podsjećamo na Vjesnikov kompleks u Zagrebu, potpuno stradao u nedavnom požaru. Vjesnikov neboder bio je središte najmoćnije novinsko-izdavačke kompanije jugoistočne Europe, koja je u trenucima najveće slave tijekom 1980-ih imala gotovo 6000 zaposlenih i godišnje prodavala više od 200 milijuna novinskih izdanja.

Primjerice, 1985. bilo je tiskano više od 267 milijuna novinskih izdanja i ukupno prodano više od 223 milijuna tiskovina te medijske kuće. To znači da se dnevno tiskalo 732.298 i prodavalo 611.599 različitih izdanja kuće Vjesnik.

Kao vodeća medijska kuća bivše države Vjesnik se održao još 1986. i 1987., a nakon ambicioznih planova iz 1988. uslijedila je povijesna 1989., početak raspada Jugoslavije, agresija na Hrvatsku, a kasnije u privatizaciji i pretvorbi "pad kuće Vjesnik".

Gašenje Globusa

Iz "pepela" Vjesnika, pak, bio je rođen Globus – politički tjednik koji je izlazio u Zagrebu od 1990. i koji je pokrenula skupina bivših Vjesnikovih novinara, među kojima su za njegovo profiliranje najvažniji bili suvlasnik Ninoslav Pavić, prvi glavni urednik Denis Kuljiš i glavni redaktor Marko Grčić.

Iako je Globus svojevremeno imao nakladu veću od 100.000 primjeraka, posljednji broj tog magazina izašao je 24. prosinca ove godine.

"Odluka o prestanku izlaženja Globusa donesena je nakon temeljite analize tržišta i poslovnih okolnosti, uz nastojanje za dugoročnim osiguranjem kvalitetnog sadržaja i održivog načina izdavanja", objavila je nedavno Hanza Media.