IAKO se u mediteranskim kuhinjama spravljaju najzdravija jela, što tvrdi većina svjetskih nutricionista, Mediteranci su najgojazniji ljudi u svijetu, govore podaci UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). Među pretilim Mediterancima posebno se izdvajaju Grci, jer njih čak tri četvrtine ima višak kilograma.

Takav paradoks može se zahvaliti globalizaciji i procesima europskih integracija. Naime, stanovnicima Grčke, Portugala, Malte, Italije i Španjolske u proteklih nekoliko desetljeća se povećao životni standard ili, jednostavnije rečeno, spomenuti Mediteranci su postali bogatiji.

Europska unija "deblja" ljude

Integriranje tih zemalja u tržište Europske unije utjecao je prilično na ekonomski razvoj. Takve promjene u konačnici su utjecale prehrambene navike, pa se sada na mediteranskim trpezama može uočiti mnogo više mesa i masti, nego je to bilo uobičajeno ranije, kada je dominiralo voće i povrće.

Indeks tjelesne mase, kao što je i navedeno, najalarmantniji je u Grčkoj, a doseže brojku 30 koja označava granicu između viška kilograma i pretilosti. Španjolska i Portugal broje 55 posto takve populacije, dok ih slijedi Italija s tek nešto manje - 52 posto.

Mediteranci sve više obolijevaju od srčanih bolesti i dijabetesa

Promjena svakodnevnih jelovnika znatno se osjeća u tamošnjim bolnicama. Tako je sve veći broj ljudi koji pate od srčanih oboljenja i dijabetesa. Najveći porast broja gojaznih ljudi bilježi se u Španjolskoj. Tamo je prije 40 godina takvih ljudi bilo u ukupnoj populaciji bilo 25 posto, dok je danas više od polovice. U Italiji, Grčkoj i Španjoskoj broj unesenih kalorija povećao se za 30 posto - ugljikohidrati u prehrani su smanjeni u korist masti.

Novom režimu u ishrani pridonijeli su ponajviše sve rasprostranjeniji supermarketi i objekti brze prehrane, do kojih se dolazi automobilima ili metroima. Smanjeno kretanje u kombinaciji sa jednakim ili povećanim unosom kalorija za rezultat ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Mediteranska kuhinja zastupljenija je na televiziji nego na domaćim trpezama

U vremenima kada se prosječan stanovnik razvijene zemlje kreće izuzetno malo nije čudan velik unos kalorija koji za rezultat ima prekomjernu težinu. Način života u tom smislu se promijenio i na Mediteranu, a recepti mediteranske kuhinje ispada da se više slijede u televizijskim emisijama, nego što se jela tako pripravljena serviraju na domaćim trpezama.

Ig.M.
Foto: Index.hr