index.hr index.hr

Mengelova pisma pokazala da se anđeo smrti nije pokajao

15:01, 24. studenoga 2004.
NACISTIČKI liječnik Josef Mengele nije se nikada pokajao za svoje zločine, otkrivaju pisma i dnevnici iz policijskih arhiva objavljeni u Brazilu, prenosi u srijedu njemačka agencija dpa.

Sadržaj 85 dokumenata zloglasnog liječnika iz koncentracijskog logora Auschwitz, zvanog "anđeo smrti", pohranjena su od 1985. u arhivima brazilske savezne policije u Sao Paulu. Prevedena s njemačkog na portugalski pisma je u utorak ekskluzivno objavio brazilski dnevnik Folha.

Autentičnost dokumenta agenciji dpa je potvrdila savezna policija koja je istraživala njegovu smrt 1979., nastupjelu zbog srčanog udara dok je plivao na plaži u Sao Paulu.

Tvrdokornost svojih rasističkih stajališta Mengele otkriva u pismu austrijskome kolegi Wolfgangu Gehradu iz 1974., kojemu se žali što mu se nećakinja udaje za njemačkog Brazilca koji ne podupire "teoriju o nadmoći arijevske rase".

Iz dnevničke bilješke 1976., doznaje se da je s prezirom odbacio pokajanje Hitlerova ministra obrane Alberta Speera čije je memoare čitao.

U pismu iz 1972., Mengele bilježi da "sve rase ili narodi ne dostižu jednaku kulturnu razinu što nas sili na zaključak da svi narodi nemaju jednaku kreativnu snagu".

Izvan Europe su nadprosječna kulturna postignuća ostvarili "gotovo isključivo europski imigranti", piše nadalje Mengele koji hvali Južnoafričku Republiku zbog "djelotvorna načina kojim sprečava miješanje rasa".

Međutim, u komentaru iz 1969., on kritizira "izraelski napad na Palestince", a tadašnju njemačku mladež naziva "degeneriranom".

Pisma otkrivaju da je zadnje dana krajem 70-ih "Anđeo smrti" živio usamljen i bez novaca.

Mengele je nakon rata radio na jednoj farmi u Bavarskoj. U Argentinu je uspio pobjeći 1949., a zatim i u Paragvaj, odakle je došao u Brazil. Tek 1985., pod međunarodnim pritiskom nacističkih žrtava pokrenuta je potraga za njegovim grobom te je DNK analizom dokazano da je pokopan na groblju Embu u Sao Paulu.

Mengele je rođen kao sin industrijalca 1911., u bavarskome gradu Guenzburgu i odgovoran je za smrt 40.000 ljudi, kao i za groteskne ekperimente što ih je činio na blizancima bez anestezije.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara