NJEMAČKI kancelar Friedrich Merz sprema se izravno optužiti Rusiju za pokušaj napada dronom u Leipzigu i najaviti nove, opsežne sankcije. Taj potez dodatno će zaoštriti odnose Berlina i Moskve, a dolazi u trenutku kad i Europska unija priprema novi paket kaznenih mjera.

Plan njemačke vlade uključuje izravne sankcije protiv ruskih subjekata. Informaciju su potvrdila tri dužnosnika upućena u situaciju, a zbog osjetljivosti teme zatražili su anonimnost, piše Politico.

Očekuje se da će kancelarova objava uslijediti ovaj tjedan, paralelno sa sastankom ministara vanjskih poslova EU koji se sutra održava u Irskoj. Dvojica dužnosnika ipak napominju da bi Merz mogao reagirati i ranije, što ovisi o razvoju situacije.

Jedan od njih izjavio je kako nakon incidenta u Leipzigu više nije dovoljno samo protjerati ruske diplomate ili zatvoriti Ruski dom u Berlinu. Prema njegovu mišljenju, potrebne su snažnije mjere, poput oštrijih sankcija ili povećanja isporuka oružja Ukrajini. Sugovornici nisu htjeli otkriti detalje o mjerama koje Merz namjerava predstaviti.

Zasad nije poznato hoće li Berlin odgovornost pripisati pojedinim ruskim akterima ili izravno ruskoj vladi. U Berlinu se već pripremaju za oštru reakciju Moskve, a dužnosnici ističu da Njemačka mora biti spremna na protumjere. Ovaj potez planira se u vrijeme pojačanih napetosti s Rusijom i niza incidenata diljem Europe, koje visoki dužnosnici opisuju kao "hibridno ratovanje". Direktor CIA-e John Ratcliffe prošlog je tjedna nenajavljeno otputovao u Moskvu i upozorio rusku vladu da ne potiče daljnju eskalaciju odnosa s NATO-om.

Unutarnjopolitički pritisak

Vrijeme objave kancelarove odluke osjetljivo je i na unutarnjopolitičkoj sceni. U nedjelju se održavaju izbori u saveznoj državi Saska-Anhalt, a dva tjedna poslije i u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju te Berlinu. U Saskoj-Anhaltu i Mecklenburg-Zapadnom Pomorju ankete predviđaju pobjedu desničarske Alternative za Njemačku (AfD), stranke poznate po proruskim stavovima.

Merz je još u utorak poručio da će incident u Leipzigu imati ozbiljne posljedice, ali tada nije imenovao odgovorne. "Napad dronom u Leipzigu, između ostalog, pokazuje da se suočavamo s vrlo stvarnim prijetnjama. Savezna vlada će počiniteljima hibridnih napada ispostaviti račun. To će ih skupo stajati", rekao je kancelar.

Na upit o planovima da se Rusija izravno optuži, glasnogovornik vlade je odgovorio: "Kancelarov ured ne komentira nagađanja. Važna je isključivo službena potvrda odgovornosti, a nju će savezna vlada objaviti na temelju vlastite procjene i nakon što razmotri sve rezultate istrage."

Zeitenwende 2.0

Medijske istrage već su ukazale na moguću povezanost neuspjelog napada u zračnoj luci Leipzig/Halle s Rusijom. Prema izvještajima njemačkih medija, dron napunjen eksplozivom trebao je pogoditi ukrajinski teretni zrakoplov Antonov, koji se koristi i za prijevoz vojne opreme. The Wall Street Journal objavio je da američke obavještajne procjene također izravno povezuju Rusiju s tim dronom.

Uočene su i sličnosti s nizom sabotaža europskog zračnog tereta iz 2024. godine, za koje se sumnjiče ruske obavještajne službe. Moskva je tada odbacila bilo kakvu umiješanost.

Za sada nije poznato na temelju kojih je novih informacija Berlin odlučio izravno optužiti Rusiju. Prag dokaza za službenu optužbu vrlo je visok, pa su se takve izjave u prošlosti izbjegavale. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt početkom mjeseca je izjavio kako je "ključno imati potrebne dokaze ili vrlo snažnu sumnju".

Dvojica dužnosnika opisala su predstojeći potez kao "Zeitenwende 2.0". To je referenca na povijesni zaokret u obrambenoj politici koji je bivši kancelar Olaf Scholz najavio nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Oružje kod Berlina i drugi incidenti

Na promjenu stava njemačke vlade utjecalo je i otkriće skrovišta oružja u blizini Berlina. U šumi kod jezera Müggelsee agenti njemačke obavještajne službe pronašli su podzemno skladište s dvije poluautomatske puške. Iako je oružje pronađeno još u listopadu prošle godine, javnost je za slučaj doznala tek nakon izvješća istraživačkog konzorcija medija NDR, WDR i Süddeutsche Zeitung.

Prema tom izvješću, oružje je bilo zapakirano u vodootporne spremnike i djelovalo je kao novo, a u skrovištu je pronađena i neuobičajeno velika količina streljiva. Navodi se da je oružje bilo spremno za trenutnu upotrebu. Istražitelji su ga onesposobili, vratili na lokaciju i postavili nadzor, no nitko se nije pojavio.

Njemačko savezno tužiteljstvo sada vodi istragu zbog sumnje na pripremu teškog kaznenog djela protiv države. Nakon što je slučaj objavljen, ministar Dobrindt govorio je o visokorizičnoj situaciji i ocijenio da je oružje možda bilo namijenjeno za napade u Berlinu. Izbjegao je izravno povezati slučaj s Rusijom, ali je dodao da se ne može isključiti umiješanost stranih sila.

Posljednjih tjedana dogodio se niz sigurnosnih incidenata u državama članicama NATO-a. U rumunjskom dijelu Crnog mora, nekoliko stotina metara od plinskog projekta Neptun Deep, otkriven je i neutraliziran pomorski dron s eksplozivom, a predsjednik Nicușor Dan izravno je optužio Rusiju. Nekoliko dana poslije slovačka policija spriječila je planirano podmetanje požara u tvornici dronova. U Estoniji vlasti istražuju moguću rusku umiješanost u paljenje pogona jedne obrambene tvrtke. Istražuju se i eksplozije u tvornicama streljiva u Italiji i Bugarskoj, no u tim slučajevima za sada nema jasnih dokaza o sabotaži.

Novi paket sankcija EU

Istodobno, na razini Europske unije priprema se novi, sveobuhvatan paket sankcija protiv Rusije. O njemu će se raspravljati na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova u utorak i srijedu u irskom Wicklowu, potvrdila su za medije tri diplomata EU-a s izravnim uvidom u razgovore. Prema riječima jednog od njih, trenutno se razmatra 1600 novih sankcija koje bi obuhvatile 800 pojedinaca i 800 tvrtki iz Rusije. Očekuje se da će paket biti usvojen sredinom listopada.

Drugi diplomat navodi da se ponovno razmatra i korištenje zamrznute ruske državne imovine. To je, međutim, dugotrajan proces za koji je potrebno dobiti suglasnost Belgije, koja se tome dugo protivi. Najveći dio rezervi ruske središnje banke zamrznutih u EU nalazi se u briselskoj tvrtki Euroclear, jednoj od najvećih depozitarnih kuća za vrijednosne papire, a vlada premijera Barta De Wevera strahuje od ruske odmazde.

Sva tri diplomata najavljuju značajno proširenje postojećih sankcija. "Strategija je iskoristiti sva raspoloživa sredstva. Uvodimo svaki mogući režim sankcija", rekao je jedan od diplomata.