DOM ZDRAVLJA METKOVIĆ na raspolaganju nema POC (Point of Care) testiranje (testiranje na mjestu gdje se bolesniku pruža skrb) kojim se određuju markeri iz krvi i upućuju na upalno stanje u organizmu. Ovisno o modelu, ovaj uređaj može analizirati od jednog pa do 30 parametara, a u slučaju dječaka Gabrijela Bebića, vadio bi mu se parametar CRP-a koji bi otkrio upalu te sumnju na sepsu, budući da u slučaju kad je CRP jako povišen, kako su nam objasnili liječnici, on upućuje na sepsu.

Index doznaje da je Grad Metković ovaj uređaj htio donirati DZ-u Metković, no to je stopirano od strane Hrvatske komore medicinskih biokemičara koja se tome usprotivila i rekla da bi se "izrada analize CRP-a u liječničkim ordinacijama mogla svrstati u rang nadriliječništva".

>>Ovaj uređaj mogao je otkriti upalu kod dječaka koji je umro u Metkoviću

Ravnatelj Doma zdravlja Metković Mihovil Štimac za Index je rekao da je postojala inicijativa majki iz Metkovića da se aparat za mjerenje CRP-a uzme za rad u pedijatrijskoj ambulanti, no da je to suprotno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.

"Grad Metković je htio donirati uređaj, no Hrvatska komora medicinskih biokemičara je bila protiv toga da se posao koji pripada njima radi u ordinaciji", rekao je Štimac za Index.

"Naš Dom zdravlja jako je udaljen od bolnice i preko tjedna laboratorij radi do 19, a vikendom ne"

Index je dobio prepisku između DZ Metković i Hrvatske komore medicinskih biokemičara.

"Uvidom u Pravilnik o načinu obavljanja medicinsko- biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama od 16.3.2005. godine razvidno je da među navedenim pretragama koje se mogu obavljati u ordinacijama nema spomenutog CRP-a. Također u pravilniku piše da se dodatne pretrage mogu uvoditi sukladno preporukama Hrvatske komore medicinskih biokemičara.

Moje pitanje je da li mi onda uopće smijemo obavljati ponekad analizu CRP-a na tom uređaju u našoj ordinaciji. Za napomenuti je da je naš Dom zdravlja jako udaljen od bolnice i preko tjedna naš biokemijski laboratorij radi od 7-19, ali u subotu popodne i nedjelju ne radi uopće, a najbliža bolnica nam je Dubrovnik koji je udaljen 100 km, zato bi nam u to vrijeme valjalo da možemo napraviti CRP da nam pomogne u korelatu s kliničkim statusom procijeniti je li bakterijsko ili virusno oboljenje", stoji u upitu DZ-a Metković upućenom Hrvatskoj komori medicinskih biokemičara upućenom u svibnju ove godine.

"Izrada analize CRP u liječničkim ordinacijama mogla bi se svrstati u rang nadriliječništva"

Predsjednica Hrvatske komore medicinskih biokemičara dr. Ljiljana Mayer odgovorila im je da "trenutni podzakonski propis koji regulira navedenu materiju na vrlo jasan način isključuje mogućnost upotrebe CRP analizatora u liječničkim ordinacijama primarne zdravstvene zaštite''. ''U protivnom bi se izrada analize CRP u liječničkim ordinacijama mogla svrstati u rang nadriliječništva", dodala je.

Navodi kako Pravilnik o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama propisuje način obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama.

"Liječnik može samostalno u ordinaciji provoditi medicinsko-biokemijske pretrage koje se temelje na vizualnoj procjeni. Radi se jednostavnim kvalitativnim i semikvantitativnim pretragama koje se koriste za probiranje, kontrolu i praćenje bolesti te postavljanje radne dijagnoze:

glukoza u krvi (test traka), okultno krvarenje u stolici, mikroskopski pregled perianalnog otiska (ljepljivim celofanom), mikroskopski pregled stolice na parazite (nativan preparat), albumin u mokraći (test traka), test na trudnoću, troponin T u krvi (test traka), ovulacijski test, laktati u krvi, sredstva ovisnosti u mokraći.

Kvalitativna analiza mokraće: Fizikalni pregled mokraće, kemijski pregled (test traka), mikroskopski pregled sedimenta mokraće", stoji u odgovoru dr. Ljiljane Mayer.

Radi se novi Pravilnik o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti izvan laboratorija

Navodi i kako je trenutno u postupku rad na novom prijedlogu Pravilnika o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti izvan medicinsko-biokemijskih laboratorija koji bi proširio broj pretraga, ali uz nadzor suradnog magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine i poštovanje pravila dobre stručne prakse uključujući unutarnju i vanjsku procjenu kontrole kvalitete.

Naime, kad je ministar zdravstva bio Dario Nakić, Ministarstvo zdravstva je u listopadu 2016. godine na javno savjetovanje uputilo Pravilnik o izmjeni pravilnika o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama. Po tom Pravilniku liječnici bi u svojim ordinacijama mogli izvaditi kompletnu krvnu sliku i CRP, a koji upućuje na upalno stanje, između ostalog na sumnju na sepsu (kod koje je CRP izrazito povišen), a koju je dobio preminuli dječak Gabrijel Bebić.

Brojne ambulante po zagrebačkim domovima zdravlja koristile uređaj

I dok se Hrvatska komora medicinskih biokemičara protivi tome da se u ordinacijama vadi CRP, jer je to, kako navode, protivno zakonu, pouzdano znamo da su brojne ambulante po zagrebačkim domovima zdravlja imale taj uređaj i koristile ga.

Inače, u Infektološkom glasniku Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Oktavija Đaković-Rodeare napisala je rad na temu (POC) testiranja u dijagnostici infektivnih bolesti.

U njemu navodi da se razvojem tehnologija laboratorijskih testova posljednjih godina značajno povećao broj dostupnih testova za dijagnostiku infektivnih bolesti koji se mogu izvoditi izvan laboratorija: uz bolesničku postelju, u ambulanti, savjetovalištu i drugim nelaboratorijskim uvjetima.

Takav oblik testiranja naziva se, piše, point-of-care (POC) testiranje - testiranje na mjestu gdje se bolesniku pruža skrb. POC testiranje je laboratorijsko ispitivanje koje se provodi jednostavnim sustavom mjerenja načelno izvan laboratorija u zdravstvenim ustanovama za bolničke i izvanbolničke bolesnike.

Objašnjava kako POC testiranje provodi osoblje koje nema primarnu laboratorijsku osposobljenost i nema iskustvo u laboratorijskoj medicini (medicinske sestre i tehničari, liječnici), a da je prije uvođenja POC testiranja neophodno evaluirati potrebu i svrhu uvođenja ovih testova kao zamjene za rutinski laboratorijski rad.

Potrebno je, navodi, definirati broj testiranja, metodu i cijenu kao i tko će i za koju namjenu koristiti POC testove te kada i kako će se testiranje izvoditi.

"POC testiranje potrebno ako rezultat izravno utječe na odluku o daljnjem postupku s bolesnikom"

"Uvođenje POC testiranja ne smije biti stihijsko. POC testiranje treba planirati u dogovoru s nadležnim laboratorijem koji će provoditi kontrolu kvalitete rada.

Osoblje koje će raditi testiranje treba prethodno dobro educirati. Iako se radi o jednostavnim testovima, svako testiranje mora zadovoljavati pravila dobre laboratorijske prakse budući da se ne radi o tzv. kućnim testovima, već o testovima rezultate kojih treba priopćiti bolesniku i adekvatno sačuvati.

POC testove ima smisla raditi samo ako rezultat izravno utječe na odluku o daljnjem postupku s bolesnikom. Neispravno korištenje POC testova predstavlja rizik za bolesnika, a istovremeno predstavlja dodatni povećani trošak zdravstvene skrbi. Jedino primjena klinički evaluiranih testova odobrenih za korištenje može značajno unaprijediti kvalitetu obrade bolesnika u cilju dobivanja što bržeg i točnijeg nalaza koji će usmjeriti daljnji postupak, a ujedno smanjiti troškove dijagnostičke obrade", stoji u članku koji je objavljen u Infektološkom glasniku.