Po podatcima Državnoga zavoda za statistiku, od 1994. do 2003. broj doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku bio je za 241.952 veći od broja odseljenih.

U tom razdoblju doselilo se 349.705 osoba, a u inozemstvo su se odselile 107.753 osobe. Saldo migracije stanovništva Hrvatske s inozemstvom pozitivan je za čitavo to razdoblje i prosječno je godišnje iznosio 24.195 osoba - najveći je bio 1998. (44.192 osobe), a najmanji 2002. (8.598 osoba).

Najveći broj doseljenih iz inozemstva imao je Grad Zagreb (26.365), zatim Splitsko-dalmatinska županija (18.625) i Zagrebačka županija (9.678), a najviše ih je u inozemstvo odselilo iz Grada Zagreba (13.593), Primorsko-goranske županije (3.409) i Splitsko-dalmatinske županije (2.673).

Prošle godine doselilo se iz inozemstva u Hrvatsku 18.455 osoba, što je za 9,4 posto manje nego 2002., a broj odseljenih u inozemstvo bio je 6534, odnosno 44,5 posto manje nego lani.

U ukupnom broju doseljenih 2003. iz inozemstva 88,6 posto je hrvatskih državljana i 11,3 posto stranaca, a među onima koji su se odselili 93,6 posto je hrvatskih državljana i 2,9 posto stranaca. Među doseljenima najviše ih je, 59 posto, bilo iz Bosne i Hercegovine, dok je među odseljenima njih 27,5 posto otišlo u BiH.

Od ukupnog broja doseljenih iz inozemstva u Hrvatsku u 2003. najveći je udio imao Grad Zagreb (21,6 posto), te Splitsko-dalmatinska (14,6 posto) i Zagrebačka županija (8,5 posto). Po broju odseljenih iz Hrvatske u inozemstvo na prvom je mjestu također Grad Zagreb sa 23,5 posto od ukupnog broja odseljenih, a zatim slijede Osječko-baranjska županija sa 7,3 posto i Primorsko-goranska sa 6,7 posto.

U pogledu unutarhrvatske migracije u razdoblju od 1994. do 2003. mjesto stalnog stanovanja (prebivalište) promijenile su 716.724 osoba, a s obzirom na područje preseljenja najveći udio čine međužupanijske migracije - 44,8 posto. Inače, najveći udio preseljenih bio je 2003. i to 11,8 posto, gotovo 84.444 osobe.

Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije protekle su godine bile najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji 61,8 posto i Međimurskoj županiji 61,6 posto. Najveću međužupanijsku migraciju imali su Grad Zagreb 77,6 posto i Zagrebačka županija 64,7 posto.

S obzirom na dob i spol najveći broj preseljenog stanovništva unutar Hrvatske u 2003. bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,4 posto), a udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,8 posto.

Od dvadeset županija te Grada Zagreba u 2003. međužupanijski pozitivan migracijski saldo ima šest županija i Grad Zagreb, s time da je najveći u Zagrebačkoj - 2204 i Istarskoj županiji - 813 osoba, dok negativan migracijski saldo ima četrnaest županija a najveći je u Vukovarsko-srijemskoj - 1161 i Brodsko-posavskoj županiji - 857 osoba.

Državni zavod za statistiku u priopćenju napominje kako podatci o migraciji stanovništva u razdoblju od 1994. do 1997. nisu prikupljeni za tada okupirano područje Republike Hrvatske.



(Hina) pp/xdm ymc