RAVNATELJ Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović najavio je promjene državne mature koje bi učenicima trebale olakšati polaganje ispita, kao i promjene u standardizaciji mature te ispitu iz Hrvatskog jezika. Jedna od promjena odnosi se na potpisivanje ispita. Više se neće poništavati ispiti na kojima se učenik potpisao punim imenom i prezimenom.

Ublažavaju se i sankcije za posjedovanje ili korištenje mobitela tijekom državne mature. U takvom slučaju ubuduće će se poništiti samo ispit koji učenik u tom trenutku piše, a ne svi već napisani i budući ispiti, kao što je bilo dosad.

Pragovi prolaznosti bit će poznati osam mjeseci ranije

Filipović je najavio i promjene u standardizaciji ispita. Umjesto devet pragova prolaznosti, koliko ih je bilo u školskoj godini 2023./2024., sada su uvedena samo dva, a ujednačeni su i postoci riješenosti ispita potrebni za ocjene dobar, vrlo dobar i odličan.

Pragovi prolaznosti više se neće objavljivati dan prije privremenih rezultata. Umjesto toga objavljivat će se 30. rujna, odnosno osam mjeseci prije početka ispita državne mature u prvom roku. Promjene stižu i na maturu iz Hrvatskog jezika. Uvodi se jedinstveni ispit, a vraća se i pravilo prema kojem je za prolaz potrebno ostvariti najmanje 26.67 posto bodova na eseju.

Učenici će moći birati koji esej žele pisati

U sklopu ispita iz Hrvatskog jezika učenici će, uz postojeći interpretacijski školski esej temeljen na obveznom književnom djelu, dobiti još jednu mogućnost. "U sklopu ispita državne mature iz Hrvatskoga jezika, uz postojeći interpretacijski školski esej na temelju obvezatnoga književnog djela uvodimo alternativu", rekao je Filipović.

Kandidati će tako moći birati žele li pisati interpretacijski školski esej ili školski esej na zadanu temu. Nova pravila trebala bi se početi primjenjivati u školskoj godini 2027./2028., dok je probna provedba školskog eseja na zadanu temu u trećim razredima srednjih škola najavljena za 15. veljače 2027.

Esej mora imati najmanje 440 riječi

Viša savjetnica i predmetna koordinatorica za Hrvatski jezik Korana Svilar rekla je da esej treba imati najmanje 440 riječi, uz moguće odstupanje od 10 posto. Esej će se vrednovati prema četiri sastavnice koje proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda: ostvarenosti teme, argumentaciji, jezičnoj točnosti i povezanosti teksta.

Esej se neće vrednovati ako zadatak nije ispunjen, ako nema dovoljan broj riječi, ako je napisan potpuno nečitkim rukopisom ili velikim tiskanim slovima. Članica stručne radne skupine za Hrvatski jezik Sunčica Podoreški dodala je da se školski esej na zadanu temu sastoji od uvoda, razrade teme, argumentiranja oblikovanog u zasebne odlomke te zaključka.