HRVATSKI predsjednik Zoran Milanović kazao je u petak u Rimu nakon sastanka s talijanskim kolegom Sergiom Mattarellom da su odnosi dviju zemalja vrlo dobri, "na rubu dosade", a razgovore s domaćinom ocijenio je vrlo sadržajnima.

Milanović boravi u jednodnevnom službenom posjetu Italiji, a s Mattarellom je tijekom dvosatnog sastanka razmijenio mišljenja o nizu tema, od razgraničenja dviju država na Jadranu, preko stanja u regiji jugoistočne Europe i uvođenja eura, do statusa nacionalnih manjina u Hrvatskoj i Italiji.

Nakon svečanog dočeka u dvorištu Palače Quirinale, Milanović i Mattarella razgovarali su u četiri oka, a zatim je uslijedio bilateralni sastanak dvojice predsjednika s izaslanstvima.

"Razgovori su bili vrlo sadržajni, s jedne i druge strane slijevale su se dobre teme", rekao je Milanović novinarima pohvalivši odnose dviju zemalja.

"Uvijek ima mjesta za poboljšanja... ali naši su odnosi na rubu dosade, oni su predvidljivi, oni su više nego dobri. Kad se spuste na razinu eksperata, na tehnička pitanja, oni svjedoče od dobrom duhu i sadržaju odnosa."

Dodao je da je sretan kako su se odnosi s Italijom razvijali u posljednje vrijeme.

"Naravno da naši odnosi sežu duboko u prošlost. Nisu uvijek bili bez poremećaja, ali nadamo se da se oni nikada više neće ponoviti", naglasio je hrvatski predsjednik.

Na euro dužan upozoriti

Dvojica čelnika su razgovarala o razgraničenju na Jadranu i isključivoj ekonomskoj zoni.

"To su, naravno, stvari na kojima rade vlade i eksperti, ali to je nešto što treba zatvoriti da bismo konačno imali bar s jedne strane potpuno jasnu granicu. Premalo je država s kojima smo uredili granice", rekao je Milanović.

Dodao je da je s Mattarellom razgovarao i o razvoju gospodarskih odnosa.

"Ja nisam ministar gospodarstva, ali razgovarali smo i o euru, o tome što je euro značio za Italiju, i dobro, a bogami i loše", rekao je.

Uvođenjem eura talijansko izvozno orijentirano gospodarstvo dobilo je udarac, rekao je.

Ustvrdio je da je hrvatska ekonomija drukčija jer je više bazirana na uslugama odnosno na turizmu, što s jedne strane može biti izazov, a s druge strane je dobro jer nema izvozne ovisnosti.

"Tako da za Hrvatsku euro u tom segmentu može biti dobar", rekao je hrvatski predsjednik.

"Euro nije za svakoga i nije za svakoga na isti način, tako da se tome ne treba bacati u zagrljaj razdragano i zavezanih očiju nego kalkulirati. Kalkuliraju i Česi i Poljaci i Mađari. Oni nisu ušli u euro, a Hrvatska se sprema to učiniti", rekao je Milanović.

Dodao je da mora upozoravati na neke stvari. "Bit će dobro, ali kažem, gubi se suverenitet."

U razgovoru su se dotakli i tema vezanih za blisko hrvatsko susjedstvo, osobito BiH.

"To je tema s kojom uvijek upoznajem svoje sugovornike. U kontaktu sam sa svima u BiH, i s gospodinom Izetbegovićem i s Dodikom, dakle ta komunikacija se nastavlja. Nije to svima podjednako drago, ali moraš razgovarati sa svima", rekao je Milanović

Kazao je da ga raduju neki pomaci u dijalogu s gospodinom Izetbegovićem u posljednje vrijeme i da bi "to moglo ići na bolje, ali bez napora nema ništa". 

Milanović je talijanskog kolegu upoznao s problemom izbornog zakona za bosanskohercegovačke Hrvate.

Hrvatski narod u BiH mora imati pravo birati svoje predstavnike,  a "to pravo trenutno nema, ono mu je oduzeto", rekao je predsjedniku Mattarelli.

Hrvatska - nadstandard za nacionalne manjine 

Dvojica predsjednika razgovarala su i o položaju nacionalnih manjina u dvjema državama.

"Izrazili smo zadovoljstvo položajem nacionalnih manjina, eksplicitno... Talijana je, naravno, više u Hrvatskoj, ali Hrvatska je inače model za uređenje prava nacionalnih manjina. Dakle, Hrvatska je nadstandard u europskom i u svjetskom okviru. Prava koja manjine uživaju u Hrvatskoj su rijetko gdje zabilježena", rekao je Milanović, koji se nakon sastanka u Rimu vraća u Zagreb.

Nakon razgovora Milanovića i Mattarelle nisu bile predviđene zajedničke izjave za medije jer to ne predviđa talijanski predsjednički protokol.

Mattarella (80) je u službenom posjetu Hrvatskoj bio u travnju 2015., tri mjeseca nakon što je u parlamentu izabran za 12. predsjednika Talijanske Republike na sedmogodišnji mandat.