U PONEDJELJAK se u Hrvatskoj narodnoj banci održala svečanost povodom 30. obljetnice rada središnje banke.

Na događaju su govorili predsjednik Zoran Milanović, premijer Andrej Plenković, potpredsjednik hrvatskog sabora Željko Reiner, guverner HNB-a Boris Vujčić i bivši guverner HNB-a Marko Škreb.

Hrvatska narodna banka s neovisnim radom počela je kao Narodna banka Hrvatske ubrzo nakon 8. listopada 1991. i donošenja odluke o raskidu državnopravnih veza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ-a.

Prvi guverner HNB-a: Malo koja zemlja će imati toliko koristi od ulaska u eurozonu od Hrvatske

Prvi guverner HNB-a Marko Škreb poručio je da je u 30 godina naučio kako treba biti ponizan oko onoga što je naučio o ekonomiji.

"Uvijek se govorilo da je inflacija uvijek previsoka, a kamatne stope da superniske. O tempora o mores. Da bi odgojilo dijete, potrebno je cijelo selo, kaže jedna afrička poslovica. Naše dijete je HNB-a, a ljudi koji sjede ovdje predstavljaju nekoliko generacija 'seljana', poručio je Škreb.

"Budućnost je neizvjesna. Prva poznata nepoznanica je ispunjenje našeg cilja, a to je ulazak u eurozonu. On još nije definitivno potvrđen, sigurno će biti dosta problema. Javnost zanimaju kovanice i novčanice, a to je najmanja briga. Malo koja zemlja će imati toliko koristi od ulaska u eurozonu od Hrvatske, a sa zamjenom novčanica i kovanica imamo veliko iskustvo", rekao je Škreb.

Guverner Vujčić: Bankrot Agrokora nije za sobom povukao nijednu banku

Guverner HNB-a Boris Vujčić pojasnio je da su dva temeljna zadatka HNB-a - očuvati stabilnosti cijena i stabilnost financijskog sustava.

"Prvi cilj uspješno ostvaruje već gotovo tri desetljeća. Bankovni sustav mnogo razvijenih zemalja razdrman je u protekloj velikoj financijskoj krizi. Mi smo taj šok prošli bez ikakvog troška. Nedugo nakon toga imali smo bankrot Agrokora, koji za sobom također nije povukao ni jednu banku. Imamo i pandemijsku krizu koja je donijela brojne nesigurnosti. Posebno nam je drago da smo osigurali financijski okvir kojim je vlada mogla rješavati posljedice krize", rekao je Vujčić.

Plenković: Monetarna samostalnost znači razvoj monetarne politike kao važne sastavnice ekonomske politike

Premijer Andrej Plenković rekao je da obljetnica dolazi u povijesnim trenucima kada se Hrvatska sprema integrirati u eurozonu.

"Monetarna samostalnost znači razvoj monetarne politike kao važne sastavnice ekonomske politike. Sve to čini temelje kapitalizama. Dva su važna događaja s početka devedesetih, plan za stabilizaciju inflacije koja je tada razarala gospodarstvo, a drugi je uvođenje hrvatske kune na sam Dan državnosti. Time su stvoreni preduvjeti za razvoj", rekao je predsjednik vlade.

Nakon toga, dodao je, došlo je desetljeće kada je uslijedilo pristupanje NATO-u i Europskoj uniji i tijekom kojeg se modernizirala i narodna banka. "Nakon izbijanja globalne krize 2008. HNB je pokazao svoj značaj u vremenima šokova oslobađanjem likvidnosti i stabilizacijom sustava. Iz krize smo izišli 2013., kada smo ušli i u EU", podsjetio je premijer.

Kaže da je Hrvatskoj itekako u interesu da sa svojim glavnim trgovinskim partnerima dijeli i zajedničku valutu: "Cilj nam je zagovaranje nacionalnih interesa članstvom u međunarodnim organizacijama", zaključio je.

Milanović: Euro je dobar za Hrvatsku, ali s dozom sjete ću reći da gubimo valutu i utjecaj

Predsjednik Zoran Milanović poručio je da je u 30 godina HNB jedna od dvije institucije u državi i društvu koja je svoju misiju odradila kvalitetno i dobro. "Uživaju respekt, ali možda ne i ljubav", rekao je i dodao da je druga institucija koja je odradila svoj posao Hrvatska vojska.

"Netko će reći da je misija HNB-a puno uža, ali i to je sve odrađeno na uzoran i dobar način. Uskoro ova institucija neće biti ono što je bila. Ulazimo u euro, s dozom sjete ću reći da gubimo svoju valutu i svoj utjecaj. Postajemo dio jedne puno veće, političke priče", dodao je.

"Češka nije u eurozoni, a zadužuje se jeftinije i povoljnije nego neke članice eurozone. Sve to funkcionira kao i s covidom, neke države su puno liberalnije, poput Švedske, jesu li izumrli?" pita se predsjednik.

"Moje je mišljenje da je euro dobar za Hrvatsku. Međutim i tu iskustvo pokazuje i jedno i drugo, nema potpuno jasnih pravila. Ulazimo u ogroman sustav koji nećemo moći kontrolirati. Ima pozitivnih iskustava, poput Litve, koja je mala ekonomija, a ima i primjer Italije, koja stagnira već 20 godina i nije se prilagodila euru", rekao je te kasnije dodao da je HNB ipak imao jedan propust, a to je švicarski franak, oko kojeg nije bila dovoljno rigorozna.

"Nadam se da se idući put vidimo bez maski, dolje s maskama", zaključio je govor Milanović, prenosi tportal.