Zašto milijarde potrošene na obranu nisu zaštitile Saudijsku Arabiju od hutista
SAUDIJSKA Arabija godišnje troši desetke milijardi dolara na obranu, no i dalje se bori sa zaštitom ključnih postrojenja od projektila i dronova koje ispaljuju hutistički militanti iz Jemena. Unatoč nabavi najsuvremenijih američkih i europskih sustava naoružanja i uspostavi višeslojne protuzračne obrane, prošlog su tjedna izvedeni smrtonosni napadi na glavnu zračnu luku u Rijadu.
Kraljevstvo je, prema podacima Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja u Stockholmu (SIPRI), prošle godine na obranu potrošilo 83 milijarde dolara, što ga svrstava među deset zemalja s najvećim vojnim proračunima na svijetu, piše CNN.
(Ne)moć Saudijaca
Saudijska vojska mora braniti golemo područje, državu veličine otprilike petine SAD-a, a prijetnje dolaze s tri strane. S istoka je Iran tijekom najintenzivnijeg razdoblja ovogodišnjeg sukoba ispalio oko 1000 projektila i dronova.
Sa sjevera, milicije iz Iraka koje podržava Iran šalju dronove u napade na ključni naftovodni sustav Istok-Zapad. S juga, pobunjenici hutisti, također uz podršku Irana, ispaljuju projektile s mobilnih lansera skrivenih u jemenskim planinama.
Saudijska obrana mora u samo nekoliko trenutaka otkriti prijetnju, donijeti odluku o presretanju i upozoriti civile. Iako uspijevaju presresti velik broj projektila, neki ipak prolaze. Izvor iz Saudijske Arabije kaže da se Ministarstvo obrane suočava s teškim odlukama o raspoređivanju sustava jer je previše lokacija izloženo.
Sposobnosti hutista
hutisti kombiniraju balističke i krstareće projektile s dronovima dugog dometa kako bi nadvladali saudijsku obranu, što je pristup sličan ruskoj strategiji u Ukrajini. Krstareći projektili lete na malim visinama pa ih je teže uočiti i pratiti. hutisti su uveli i novu generaciju balističkih projektila za koje tvrde da imaju mogućnost manevriranja.
Stručnjaci UN-a još su prije osam godina identificirali ostatke projektila i vojne opreme iranskog podrijetla koji su stigli u Jemen unatoč embargu na oružje. Prije dvije godine isti je panel objavio da su razmjeri transfera vojne opreme i tehnologije hutistima bez presedana.
Stručnjaci ističu da su najnoviji projektili hutista, poput Hatem-2 i Palestine-2, dizajnom vrlo slični iranskom oružju. Prošle je godine jedan projektil hutista izbjegao izraelsku protuzračnu obranu i pao blizu zračne luke Ben Gurion. Analitičar Amir Bar Shalom tada je za CNN izjavio: "Bili su vrlo precizni, a postići takvu preciznost s udaljenosti od 2000 kilometara je impresivno."
Hoće li poslušati Teheran?
hutisti su dugo dio iranske "osovine otpora", ali dok su druge savezničke skupine oslabljene, oni su sve jači. Održavaju bliske odnose s Teheranom, no imaju i vlastite ciljeve. Sedam godina sukoba sa Saudijskom Arabijom, od 2015. do 2022., uzrokovalo je goleme patnje u dijelovima Jemena pod njihovom kontrolom, a ekonomski i prometni embargo još traje.
To je u srpnju potaknulo hutiste da napadnu saudijske brodove u Crvenom moru, nakon čega je krenula kampanja raketnih udara. hutisti zahtijevaju prekid saudijskih zračnih napada i milijarde dolara odštete. Iran se ponudio kao posrednik, a iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je u ponedjeljak da je Teheran spreman pružiti pomoć kako bi se olakšao početak pregovora.
Mohammed al-Bukhaiti, član političkog ureda hutista, ustvrdio je da je Rijad prihvatio posredovanje, ali da je njegova skupina odbila prijedloge o kratkotrajnom primirju. "Ova bitka nije kao prethodne. Svaki dan koji prođe u ovoj borbi proširit će njezin opseg i produbiti gubitke. Nagodba koja je moguća danas, sutra bi mogla postati teška ili nemoguća", rekao je al-Bukhaiti.
Kraljevstvo pred teškim odlukama
Saudijska Arabija pokušava ostaviti dojam da sve funkcionira normalno. Njihova služba civilne zaštite prošlog je tjedna prestala slati javna upozorenja o napadima putem telefona, i to neposredno prije smrtonosnih napada na zračnu luku u Rijadu.
Upozorenja su u međuvremenu ponovno aktivirana, potvrdilo je za CNN nekoliko stanovnika Rijada. Jedan strani državljanin koji živi u gradu rekao je da je bio ogorčen jer u subotu nije bilo automatskih upozorenja, ali da su do ponedjeljka obavijesti ponovno radile.
Izrazio je i nezadovoljstvo zbog šutnje vlasti o napadima. Kraljevstvo se sada suočava s teškim izborima. Nagodba s hutistima bila bi vrlo nepopularna nakon civilnih žrtava, dok eskalacija sukoba nosi rizik od novih raketnih udara.
To bi ugrozilo cilj prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana da zemlju pretvori u svjetsko središte za investicije, tehnologiju i turizam. Veliki investicijski događaj planiran za kraj mjeseca trebao je privući ulagače, no velike su korporacije ovaj tjedan već izbjegle Svjetski naftni kongres u Rijadu.
Saudijska Arabija traži podršku
Kopnena ofenziva protiv hutista čini se malo vjerojatnom. Oni su utvrđeni, iskusni u borbi i poznaju planinski teren, a u posljednjih mjesec dana nanijeli su teške gubitke vladinim snagama. Trenutno su u ofenzivi i, prema izvješću Instituta za proučavanje rata, opkolili su grad Taiz, treći po veličini u Jemenu.
Saudijci pokušavaju mobilizirati međunarodnu koaliciju. Pakistan je poslao tisuće vojnika kao ispomoć, a Egipat je ponudio podršku. Kraljevstvo bi moglo nabaviti i dodatne sustave protuzračne obrane, ali i sam SAD oskudijeva s takvim sustavima.
Budući da su izbori na sredini mandata za tri tjedna, američki predsjednik Donald Trump oprezan je oko novog angažmana na Bliskom istoku. Michael Ratney iz Centra za strateške i međunarodne studije smatra da američka suzdržanost potiče percepciju da su SAD napustile partnera.
Ratney, bivši američki veleposlanik u Rijadu, dodaje: "Kraljevstvo je pod napadom i politički gledano mora uzvratiti. No, u konačnici treba očekivati povratak diplomaciji, koja će ipak dovesti do deeskalacije sukoba." To bi moglo značiti da će hutisti ostati na vlasti, i to u još jačoj poziciji.