Foto: Hina

MINISTAR zdravlja Dario Nakić predstavio je prijedlog reforme hitne medicinske službe (HMS) županijskim pročelnicima za zdravstvo, ravnateljima zavoda za hitnu medicinu i domova zdravlja, te sanacijskim upraviteljima bolnica i voditeljima objedinjenih bolničkih prijema, naglasivši kako je cilj reforme povećati standard hitne medicine, podići sigurnost za bolesnike i uštedjeti na nepotrebnim dijagnostičkim pretragama.

Županije će uložiti 6 milijuna kuna, a HZZO 15 milijuna

Nakić je najavio da će županije u ovoj godini u mrežu HMS-a uložiti dodatnih 6 milijuna kuna, a HZZO 15 milijuna. Prema prijedlogu mreže, u 19 gradova, manjih sredina kojima prijeti odljev stanovnika, bit će uvedeni timovi 1, koje čine liječnik, medicinski tehničar i vozač, kako bi se stanovnike motiviralo da ostanu na tim područjima.

Reformom se, kaže Nakić, želi poboljšati način dolaska pacijenata u objedinjene bolničke hitne prijeme (OHBP) i u izvanbolničku hitnu pomoć, odnosno županijske zavode za hitnu medicinu, kako nehitni pacijenti ne bi ugrožavali one koji su doista hitni.

"Krajnji cilj je da postignemo uštede na nepotrebnim laboratorijskim i radiološkim pretragama, te nepotrebnom slanju pacijenta u OHBP-e", rekao je Nakić.

Medicinske sestre osposobljene za trijažu

Ponovio je da će trijažna medicinska sestra u OHBP-u procjenjivati je li neki pacijent hitan te ako nije uputiti ga da se javi svom liječniku ili u izvanbolničiku hitnu.

"Ako će on i dalje inzistirati na pregledu u OHBP-u, prijedlog je da mu se naplati 150 kuna, a ako dobije ikakvu intervenciju (injekcija, parenteralna terapija), taj će mu se iznos umanjiti za pola i iznosit će 75 kuna", kazao je ministar.

Smatra kako su medicinske sestre, suprotno nekim tvrdnjama, osposobljene za obavljanje tog posla jer su za to educirane, a one zaposlene u OHBP-ima taj posao i sada obavljaju. Sestre danas završavaju fakultete i visoko su obrazovane, a prijedlog je da trijažu rade prvostupnice sestrinstva s najmanje godinom rada u hitnoj službi. No, kako ih nema dovoljno u cijeloj zemlji, Nakić ostavlja i mogućnost da trijažu rade sestre sa srednjom medicinskom školom s najmanje tri godine iskustva u hitnim službama.

Nedostatak liječnika za hitnu medicinu

Na pitanje jesu li zavodi za hitnu medicinu dovoljno ekipirani za očekivani povećani priljev pacijenata, Nakić odgovora kako će najveći problem biti nedostatak liječnika, što namjerava riješiti kroz povećanje upisa studenata na medicinske fakultete, povećanjem dobne granice za odlazak u mirovinu za pojedine kategorije liječnika te omogućavanjem liječnicima iz bolnica ili primarne zaštite da dopunski rade u hitnoj, što omogućava novi pravilnik o dopunskom radu.

Po podacima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) za prošlu godinu, timovi izvanbolničkog HMS-a obavili su ukupno 853.212 intervencija i pregleda, od čega 342.454 na terenu. Preostalih 510.758 pacijenata pregledano je u prostorima u kojima su smješteni izvanbolnički hitni medicinski timovi, od čega čak 74 posto pregleda nije bilo hitno. Istodobno, u OHBP-u je pregledano 569.645 pacijenata, među kojima 58 posto pregleda nije bilo hitno.

Po podacima HZHM-a, dosad su edukaciju iz trijaže za rad u OHBP-u završile 523 medicinske sestre, koje su osposobljene razvrstavati pacijente u pet stupnjeva hitnosti.

HZHM navodi da pacijenti čija stanja nisu hitna traže pomoć HMS-a zbog drugih problema u zdravstvu - slabe dostupnosti dežurnih ambulanti liječnika obiteljske medicine vikendom i praznicima, kolizije radnog vremena pacijenata i njihovih liječnika obiteljske medicine, čekanja na pregled i čestog telefonskog naručivanja za preglede, dugih lista čekanja za specijalističke usluge i sl.

Nezadovoljni u Međimurju, zadovoljni u Dalmaciji i Primorju

Prijedlogom nove mreže HMS-a nije zadovoljan župan Međimurske županije Matija Posavec, budući da se Čakovcu, koji ima 27.000 stanovnika, a s prigradskim naseljima i preko 40.000, smanjuje broj timova hitne medicine s 10 na 5.

"Smatram da mora ostati najmanje 10 timova jer je Čakovec administrativno središte županije. S druge stane, dobro bi bilo da jedan tim ide u još jedan grad u našoj županiji, i vjerujem da će ga Ministarstvo odobriti", rekao je Posavec.

Prijedlogom nove mreže HMS zadovoljan je pak ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije Leo Luetić jer smatra da su ispravno detektirana mjesta gdje je smanjena protočnost hitne i dolazi do gužvi.

"Na području Trilja dobivamo tim 1 umjesto tima 2 (medicinska sestra i vozač), što je važno ne samo za grad Trilj nego i cijelu Cetinsku krajinu koja broji oko 60.000 stanovnika. Time će se rasteretiti tim 1 iz Sinja, koji zbog veličine područja i broja stanovnika nije mogao udovoljiti svakom zahtjevu za hitnom intervencijom", kaže Luetić.  Prema novom mreži, ta će županija umjesto 70 imati 75 timova 1, ali će se broj timova 2 s 30 smanjiti na 25 timova.

Pročelnica Odjela za zdravstvo Primorsko-goranske županije Julija Malatestinić kaže da će u toj županiji biti ponovno uspostavljena hitna helikopterska služba i povećan broj timova na području Crikvenice.

"Uvaženi su argumenti našeg zavoda za hitnu medicinu, pa su na području Crikvenice dodatno uvedeni timovi 2, gdje se broj stanovnika u turističkoj sezoni poveća i za 20 puta". Osim toga, za vrijeme turističke sezone Ministarstvo turizma i županija će dodatno povećati broj timova u domovima zdravlja i zavodu za hitnu, te na autocesti, dodala je Malatestinić.