HRVATSKI državljani koji su početkom studenog iz Gaze došli u Hrvatsku sami moraju snositi troškove evakuacije, a vlasti se nisu potrudile osigurati im osnovne materijalne uvjete, rekle su Emina Bužinkić iz Inicijative za slobodnu Palestinu i Natalija Havelka iz Centra za mir i nenasilje Osijek.

"Sve obitelji su nas izvijestile da su tijekom evakuacije zaprimile pisanu izjavu službenika ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, koju su trebali osobno potpisati, a u kojoj je navedeno da se obvezuju u državni proračun u roku od 90 dana vratiti iznos u vrijednosti zrakoplovnih karata, za sve članove svoje obitelji na relaciji Kairo-Zagreb, uvećan za troškove izlaznih i ulaznih viza te smještaj u hotelu u Kairu", kazala je Havelka.

Riječ je o vrlo visokim iznosima, od 5243 eura za šesteročlanu obitelj do gotovo 7500 eura za osmeročlanu obitelj, dodala je Havelka na konferenciji za medije na Trgu svetoga Marka u Zagrebu.

Bužinkić je kazala da su obitelji bile zatečene izjavom koju su dobile na potpis, "ali su se bojale da neće moći nastaviti putovanje ako tu izjavu ne potpišu".

"Unatoč tome što se radi uglavnom o hrvatskim državljanima, oni zapravo nisu tretirani kao hrvatski državljani. Prepušteni su sami sebi. Nitko se iz vlade nije potrudio osigurati im smještaj, zdravstveno osiguranje, pristup obrazovanju kao ni pristup osnovnim materijalnim uvjetima", rekla je Bužinkić.

Dodala je da se radi o 23 osobe od kojih neki nemaju hrvatsko državljanstvo.

Po njezinim riječima, 14. studenoga su vladi uputili otvoreno pismo na koje nisu dobili odgovor.

"Tražili smo izrijekom da se o ovim obiteljima pobrine, da im se osigura pristup hrani, higijeni, stanovanju u nekim pristojnim uvjetima jer obitelji koje smo dosad upoznali, njih četiri, žive u trošnim kućicama ili u sobama rodbine koje su dobili na privremeno korištenje", kazala je Bužinkić.

Sedmero maloljetne djece

Havelka je naglasila da im nakon evakuacije nije pružena zaštita kao "posebno marginaliziranim državljanima i državljankama Republike Hrvatske koji su svoje domove napustili zbog ratnih događanja i straha od progona i (straha) za vlastiti život, a u koji se više ne mogu vratiti".

Sedmero njih su maloljetna djeca, dodala je.

Bužinkić je kazala da djeca još uvijek nisu uključena u obrazovni sustav, a da je iz prakse uključivanja izbjegličke djece poznato da bi to trebalo učiniti u roku od 30 dana te da bi im se trebalo omogućiti učenje hrvatskog jezika ako taj jezik ne poznaju.

"S određenim broje djece je upravo tako. Djeca ne govore hrvatskim jezikom s obzirom na to da dosad nisu živjela u Hrvatskoj. ... Trebali bi biti uključeni u osnovne i srednje škole te nastaviti fakultetsko obrazovanje. ... Međutim, već dva mjeseca im se nitko ne obraća po tom pitanju", rekla je Bužinkić.

Havelka je istaknula da i dalje sve osobe nisu ostvarile pravo na zdravstveno osiguranje, a da jedno maloljetno dijete koje ima hrvatsko državljanstvo još uvijek nema odluku o priznanju prava na zdravstveno osiguranje iako ima prijavljeno prebivalište Hrvatskoj.

Otpis troškova

Kao suprotan primjer Havelka je navela primjer hrvatskih državljana evakuiranih iz Sudana u travnju koji su smješteni u državne stanove uz plaćanje režijskih troškova na rok od godinu dana.

Bužinkić je rekla da traže hitan otpis troškova jer se "troškovi evakuacije ne smiju naplaćivati, bez obzira na to što vlada to naziva troškovima putovanja od jedne sigurne zone do druge, ovi troškovi bi im se trebali što hitnije otpisati po uzoru na otpise koji su se radili prema građanima drugih zemalja".

Također smatra da treba donijeti hitnu odluku oko osiguranja zbrinjavanja koje uključuje smještaj i pristup svim materijalnim i socijalnim pravima, facilitaciju ka zapošljavanju i obavezno rješavanje pitanja zdravstvenog osiguranja na koje bi svi trebali imati univerzalno pravo te traži upis djece u škole i osiguranje učenja hrvatskoga jezika.

Havelka je rekla da su prijavljeni na Zavod za zapošljavanje, no da se još uvijek nisu uključili na tržište rada.

"Većina njih su fakultetski obrazovani i trenutno smo u procesu nostrifikacije njihovih diploma i upisu maloljetne djece u škole. Sve obitelji su prijavljene na Hrvatski zavod za socijalnu skrb, ishodili su jednokratne pomoći u iznosu od 465 eura po obitelji, što je ukupno (sve) što su materijalno dobili od države, te su podnijeli zahtjev za ostvarivanje zajamčene minimalne naknade", istaknula je Havelka.

"Iako su ovdje gotova dva mjeseca, još uvijek im nije isplaćen prvi iznos zajamčene minimalne naknade", dodala je.