MINISTRICA zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković kazala je u Saboru da je Hrvatska, kao članica EU-a, dužna do 1. rujna 2026. godine izraditi nacrt nacionalnog plana obnove prirode i dostaviti ga Europskoj komisiji na ocjenu.

Na to nas obvezuje EU uredba o obnovi prirode, o čijoj provedbi je Sabor raspravljao i za koju je Vučković istaknula da po prvi put utvrđuje jasne rokove za uspostavljanje mjera obnove.

Ministarstvo je već pokrenulo proces izrade nacionalnog plana i trenutno se provodi analiza dostupnih podataka i izvješća koja mogu ukazati na područja koja imaju potencijal za obnovu. Od travnja planira se početi i s regionalnim konzultacijama, rekla je ministrica.

Ambiciozni ciljevi za očuvanje ekosustava

Predstavljajući prijedlog zakona o provedbi EU uredbe o obnovi prirode, Vučković je naglasila kako je namjera da se na razini EU do 2030. godine mjerama obnove obuhvati najmanje 20 posto kopnenih i najmanje 20 posto morskih područja Unije, a do 2050. svi ekosustavi za koje je utvrđeno ili će biti utvrđeno da im treba obnova.

"Cilj je da se bioraznolikost u Europi usmjeri prema oporavku, na dobrobit ljudi, prirode, klime i gospodarstva", rekla je.

Na nacionalnoj razini, države članice EU-a, pa tako i Hrvatska, dužne su uspostaviti mjere obnove za kopnene, obalne, slatkovodne ekosustave te morske ekosustave na način da se do 2030. uspostave mjere na najmanje 30 posto ukupne površine svih stanišnih tipova koji se nalaze u nepovoljnom stanju očuvanosti.

Uredba popisuje i mjere obnove za poboljšanje bioraznolikosti u šumskim i poljoprivrednim ekosustavima, kao i ciljeve koji se odnose na urbane ekosustave, oprašivače i potrebu uklanjanja nepotrebnih prepreka na rijekama.

Konkretne mjere do 2030. godine

Države članice dužne su osigurati da do 2030. ne dođe do neto gubitka urbanih zelenih površina i da se poveća pokrivenost gradova krošnjama stabala, preokrenuti trend smanjenja populacije oprašivača te ukloniti nepotrebne umjetne pregrade kako bi se osigurala prirodna povezanost rijeka, kazala je Vučković.

Istaknula je kako je riječ o važnom zakonskom prijedlogu jer stanje europskih, ali i hrvatskih ekosustava pokazuje da su brojna staništa i vrste pod sve većim pritiscima.

Ako ne ispunimo obveze, plaćat ćemo penale, a to nije prihvatljiva opcija, naglasila je Maria Blažina (SDP).

Za samu uredbu kaže kako nije ideološka tema, nego priča o budućnosti našeg planeta, o opstanku naše djece. Hrvatska je jedna od prirodno najbogatijih zemalja EU-a i svakoga dana moramo biti svjesni kako gospodarstvo, turizam i naša energetska sigurnost izravno ovise o zdravlju ekosustava, ističe zastupnica i dodaje kako je ponuđeni zakonski okvir, osim što je obveza, i iskorak prema održivom upravljanju prirodnim resursima.

Damir Mandić (HDZ) drži kako još nismo pronašli odgovor na pitanje koje je davno postavljeno, a to je gdje su granice razvoja?

U situaciji kada klimatske promjene svakodnevno utječu na naš život, vrijeme nije prijatelj, ocijenio je držeći da bi procedure zaštite trebalo ubrzati.