MINISTRICA zdravstva Irena Hrstić gostovala je u RTL Direktu kod Ivana Skorina o digitalnom zdravstvu kakvo ima Norveška, ali i o aktualnim problemima u zdravstvenom sustavu. Intervju je u jednom trenutku postao prilično žustar, a ministrica zdravstva tijekom gostovanja u emisiji izjavila je i da se - nikad nije naručila na pregled.

Razgovor iz emisije prenosimo u nastavku članka. 

Kada će kod nas bolnice biti povezane? 

Ja ću vas sve razveseliti. Mi već to imamo. Svaki liječnik može kroz eKarton doći do podataka ako pacijent nije zabranio pristup njegovom kartonu. To još od prošle godine funkcionira. 

Ako ja sada odem na Rebro znat će moje podatke iz Svetog Duha od prije tri godine?

Ja sam danas provjerila s jednom kolegicom na Rebru. Ona je rekla da preko sustava hitne medicine može. Provjerila sam sa svojom bolnicom u Puli, da li oni to koriste. Da, može. Garantiram da je to moguće. Kad sam ja bila ravnateljica prije par godina, kad sam bila u ambulanti, mogla sam ući u eKarton. Ali postoji jedna razlika., moram to napomenuti. Sada bolnice moraju prijeći na nove naprednije programske bolničke sustave pa će to biti puno jednostavnije. Dakle, sigurno je moguće. Ja sam danas provjeravala.

Znate da vas drže ljudi za riječ i da će sutra netko doći i kad mu doktor kaže ne možemo mi to, ministrica je rekla da se može.

Može se sigurno, ali ja ću reći ono što ja znam. Ministarstvo zdravstva je ostvarilo sve preduvjete da se to može u svakoj bolnici u bilo kojoj regiji. Da li negdje netko ne koristi, to treba vidjeti taj pojedinačni primjer i neka se javi... Stvarno nije dobro, ako nešto imamo kao alat da ga ne koristimo jer kako je rekla pacijentica koju ste intervjuirali iz Norveške, to je izuzetno dobro. Mi isto imamo telemedicinskih intervencijskih dijagnostičkih postupaka, telecordis je jedan od poznatijih programa, ali nažalost mi ne pričamo o dobrim stvarima nego češće o nekim lošim. 

O privatnicima u zdravstvu

Prošle godine smo 20 posto više dali smo za privatnike nego godinu prije. U kojem smjeru onda ide javno zdravstvo?

Mogu vam objasniti zašto smo dali 20 posto više. Zato što je teren govorio kako su cijene usluga neadekvatne i nisu ekonomski slične. Prošle godine je povećana cijena dijagnostičkog postupka i računa za same bolnice, pa je to jedan od razloga zašto.

Nije inflacija na razini 20.

Ja ne govorim o inflaciji. Dakle, ja govorim samo o tome da mi moramo sustav napraviti ekonomski onakav kakav je da one pretrage koje su stvarno nisko plaćene ne bi li naše bolnice i primarna zdravstvena zaštita ispunjavale limita imati ipak realne cijene. Ja ne govorim o ekonomskim cijenama koje su na samom tržištu, nego one što HZZO može u okviru svojeg proračuna. Znači, to je jedan od najvećih razloga zbog čega smo mi izdvojili više. Kako se pitate za privatni zdravstveni sustav? A moram ponoviti. Dakle, privatni zdravstveni sustav u Republici Hrvatskoj iznosi 5 posto ukupnog proračuna, 95 posto je javni. Ja bih voljela da tu mantru prestanemo komunicirati.

Dobro, to je jedan od razloga, koji su drugi?

U kojem smislu? Rekla sam sada jasno

Jedan je inflacija, a drugi su jer je više pregleda kod privatnika?

Ne, vi ste rekli inflacija. Nisam ja rekla inflacija. Ja sam rekla da je HZZO za određene postupke koje su stvarno, ali ne zbog inflacije, nego zbog toga što su stvarno bili smiješno mali, digao cijene. Znači, zdravstveni sustav dobije mjesečne limite i kroz svoje postupke mora opravdati uslugama. Reći ću banalan primjer koji možda ne mora biti u ovom trenutku točan pa me nemojte hvatati sutra provjeravati kroz CEZIH. Ako imate specijalistički pregled koji košta pet eura, a objektivno ne zbog inflacije, nego zato što nije mijenjano, je dignut na osam eura, onda vam automatski na količinu raste iznos. Ponovit ću još jedanput - 20 milijuna uputnica se godišnje u prosjeku daje Republici Hrvatskoj. Kad imate veliku brojku s malim povećanjem same pretrage koje onda ispadne daje 18,7 posto više prošle godine u odnosu na godinu prije.

Je li to zbog toga što smo išli više kod privatnika nego 2024.?

U samom broju, dakle u ukupnom broju usluga koje su napravljene, nisu bitnije više rasle kod privatnika u odnosu na javni sustav.

Ok, nešto jesu rasle.

Ne, ne. Vidim da me navlačite. Samo da vam objasnimo, sve je transparentno. Znači, prošle godine u 10 mjesecu je HZZO raspisao javni natječaj za rješavanje listi čekanja i neki od privatnika se jesu javili. Kad biste usporedili, bit će nekih većih, ali ciljanih pregleda.

Pitanje Medikola

Zastupnica Kekin vas već mjesecima proziva zbog Medikola. To je nešto što traje još od doba Sanadera. U međuvremenu, imali smo objavu nedavno da i KBC Zagreb i Split nabavljaju PET/CT uređaje. Jesu li i te dvije stvari povezane? Prozivke i ova nabavka?

Nikako. Vrlo jasno i u više navrata sam odgovorila, ali ono što me jako žalosti da zadnjih mjesec dana oporbeni zastupnici rade nekakav PR privatnoj poliklinici. To je žalosno, ali odgovorit ću na vaše pitanje.

Mislim da i njima ne treba PR.

Pa, ali ne znam zašto se onda radi PR. Ja ga sigurno ne radim. Ja samo pošteno odgovaram na pitanja i molim vas dajte mi vrijeme da vam jasno odgovorim. Dakle, svi oni koji rade javnu nabavu u zdravstvenom sustavu znaju da se ne može u tjedan dana riješiti problem kada se povezuje da je zbog javnog pritiska išla nabava u KBC-u Zagreb. Ako ćete razgovarati s ravnateljem koji može jasno dokazati, postupak samog pokretanja nabave PET/CT-a u KBC Zagreb krenuo je u 10 mjesecu prošle godine, tako da to te dvije izjave. 

Rekao bih ja da je bilo prozivke i prije 10 mjeseca prošle godine, ali hoću reći to je jedan od problema koji stvarno vi možete reći da je naslijeđen. To je stvarno nešto što se i vaše prethodnike godinama pitalo i možete reći evo, sad će se krenuti raditi kako spada. Ali niste to rekli.

Ali gdje je problem? U čemu je problem u tome što netko ima mogućnost odlaska na uslugu koja je medicinski indicirana, koja se radi kod onkoloških pacijenata, moraju izvršiti u roku od 30 dana. Dakle, pacijent kojemu je to neophodan dobio uslugu. Istina može u javnom i u privatnom jer pretrage, odnosno uređaja imaju u javnom sustavu i na jednaki način pod jednakim uvjetima u jednakim cijenama. Sada ono što radimo, mijenjamo dijelom odnos javnog i privatnog. Do sada imamo samo dva pod navodnicima, ako je to samo da ponovim tu rečenicu. Imat ćemo još dva, bit će četiri, pet ih je u privatnom. Je li to loše? Nije. Je li to potrebno? Ono što se po meni čini da je potrebno da naši pacijenti, ako im treba, mogu dobiti kvalitetnu uslugu, najbliže mjestu stanovanja i u najkraćem mogućem roku.

O dvojnom radu liječnika

Prošlo je već četiri mjeseca otkad je stupio na snagu Pravilnik o dvojnom radu liječnika. Što se dogodilo u međuvremenu, je li iti jednom liječniku uskraćena dozvola za rad?

Samo ću opet ispravit. Ne govori se o pravilniku, nego o uputu s jasnim kriterijima. Dakle, moram to naglasiti jer je pravno i normativno značajna razlika. Dakle, ono što je bio cilj upute je da u svakoj bolnici u Republici Hrvatskoj svi ravnatelji na jednaki način postupaju. Da, postiglo se ono što sam i naglasila. Ja sam bila naglasila da ćemo imati nekakvo prvo prolazno vrijeme u prvom kvartalu, a možda najrealnije brojke nakon šest mjeseci primjene. I ono što smo dobro napravili, postigli smo to da ravnatelji intenzivnije korigiraju, čiste liste rezervacija, e-liste čekanja i imamo dobrih pomaka kao što je, na primjer, da je u Koprivnici prosječno vrijeme čekanja za EKG pao s 91 na 21 dan. Da je CT u Bjelovaru sa 110 dana pao na 81 dan. Znači aktivno pratimo same liste i mogućnosti naručivanja, ali i razlike od bolnice do bolnice. Da odgovorim na vaše pitanje. Svi oni zahtjevi koji su u ovom trenutku bili predani od samih liječnika prema ravnateljima, nije se desilo zato što su postignuti uvjeti koji su bili u uputi. Dio gdje imamo problem i na čemu moramo raditi u ovom trenutku jeste u djelatnosti oftalmologije i u djelatnosti neuromagneta.

Ok, ali pitanje nije bilo to, nego je li ikome uskraćena dozvola?

Rekla sam vam. Oni koji su predali zahtjev su bili zadovoljavajućih kriterija

Kod nikog nije duže čekanje od 120 dana?

Za ono za što rade kod privatnika.

Pa kod nikoga nije duže za čekanje do 120 dana, to je vijest godine, ali nekako sumnjam da nije duže čekanje nigdje od 120 dana.

Da li se možda teoretski moglo desiti da onaj koji je nekad imao dopusnicu i onda je primijetio da ima listu čekanja, neće predati zahtjev. Dakle, možda se i to desilo da oni za one djelatnosti za koje se čeka za koje su svjesni da se čeka, nisu ni predali zahtjev. Ja sam provjeravala kod ravnatelja, dakle, u ovom trenutku oni nisu nikome kod ovih novih pristiglih, nisu imali razloga ne dati suglasnost za dvojni rad. Dakle, ja sam jasno rekla uputa je alat ravnateljima. A zašto mi želimo s nečime kazniti liječnike? Ne samo liječnike, nego bilo koga, ali nama cilj da kaznimo nekoga ili nama cilj da uvedemo red u sustav? Meni kao ministrici je da uopće da ne bježim od odgovornosti. Nemojte to tako shvatiti. Ja ne želim nikoga kazniti. Ja želim da mi postignemo i rekla sam i to ću ponavljati - prvi kvartal nam je da napravimo reda da to sve bude jasno da sve to bude transparentno. Jer u situaciji da ravnatelj ne može riješiti problem, a da su ekstremno duge liste čekanja, da su puno izvan ovih kriterija što govorimo, ja kao ministrica u ovom zakonu ima mogućnosti zabraniti i uskratiti sve dopusnice. Nije došlo do te situacije i onda nisam to nije napravila.

"Nikad se nisam naručila na pregled"

Koliko ste najdulje vi ikad čekali na pregled?

Iskreno, nisam otišla kod doktora. Ja osobno nisam čekala. Nisam ni bila kod doktora.

Jeste ste se ikad naručili?

Ne, nisam, nisam išla kod doktora. 

Nikad se niste naručili na pregled?

Osim redovne preglede, kod mog liječnika obiteljske medicine jedanput godišnje kontrolno vađenje krvi. Nisam stvarno, zdrava sam. Na svu sreću, zdrava sam. Idem na redovne preventivne preglede, na redovnu kolonoskopiju jer imam pozitivnu obiteljsku anamnezu, na redovne mamografije, na redovne vađenje krvi i to je to. Stvarno nisam bila bolesna i to je moja sreća.

Pitali smo ministricu kako je moguće da nikad nije zbog bolesti bila kod doktora i kako je obavljala redovne preglede bez naručivanja

Budući da je ministrica izjavila da se nikada nije naručila za pregled, a da je istovremeno rekla da obavlja redovne godišnje kontrole poput vađenja krvi, kolonoskopije i mamografije, Index joj je poslao upit kako je točno obavljala preglede te je li ih obavila privatno (sa ili bez naručivanja?) ili u javnom zdravstvu bez naručivanja - i ako je u pitanju potonje, kako točno. 

Dodatno, upitali smo i je li ministrica Hrstić, dok je radila u bolnici, znala obaviti kakav pregled kod svojih kolega, bez naručivanja.

Pitali smo je i s obzirom na to da je u  57. godini života, stoji li i dalje kod tvrdnje da nikada nije u životu nije bila bolesna i da nije morala obaviti nikakav pregled koji nije bio redovan.

Upitali smo i kakvu poruku, posebno onima koji imaju zdravstvene tegobe, ministrica šalje izjavom da se nikada nije naručila na pregled, da "nikada nije ni bila kod doktora" te izjavom: "Stvarno nisam bila bolesna i to je moja sreća" te što je s onima koji su hrvatskom zdravstvu, u nedostatku sreće, izloženi više nego ministrica zdravstva.

Odgovore ćemo objaviti čim ih dobijemo.