BIVŠI ministar vanjskih poslova Miro Kovač u Novom danu na N1 komentirao je govor američkog predsjednika Donalda Trumpa u Kongresu.

Primjerice, kazao je da će Grenland „dobiti na ovaj ili onaj način", što baš ne ide ruku pod ruku s diplomacijom kakvu poznajemo.

„U njegovoj se eri sve mijenja, od retorike do komunikacije. Ali, nemojmo samo gledati izričaj nego ono što se događa. Ono što je najavljivao, polako se ostvaruje. Panamski kanal, tvrtka iz Hong Konga, tko je preuzima? BlackRock, američka tvrtka. Ne vjerujem da će Grenland biti pripojen SAD-u, ali bit će bliži Amerikancima. I kad situacija bude 'stani pani', Kanada će se okrenuti SAD-u", kazao je Kovač pa dodao:

„Vuče radikalne poteze kao Roosevelt. Smatra da se treba zaštititi na svim stranama, prvenstveno od Kineza. Kao što smatra i da treba vratiti proizvodnju u SAD, što uspijeva."

"I Roosvelt je radio radikalne stvari"

Kakve će biti posljedice?

„Najprije gleda američke interese. I Roosevelt je radio radikalne stvari, posebno kad je riječ o ovlastima predsjednika da diktira carine. To je bila ovlast Kongresa. Puno što Trump radi, radi po uzoru na njega jer smatra da je američki model neodrživ i da ga treba mijenjati, da ga treba učiniti efikasnijim. Smatra da će promjene dovesti do snažnijeg SAD-a i da će se moći zaštititi od Kineza. Nakon toga dolaze druge stvari i što to znači za druge, pa i Europu. Morat ćemo se reorganizirati i to osjećamo."

Ipak, kad se radi o završetku rata u Ukrajini, nepravedni mir je najizgledniji, što bi išlo na ruku Vladimiru Putinu. A moglo bi biti i motivacija drugima da prisvoje što žele.

„Kako se može postići da Ukrajinci vrate okupirana područja? Samo da poraze Rusiju, ali to ne mogu. Amerikanci se ne žele angažirati i ići u rat. Mogli bi na taj način pobijediti, ali Rusija bi tada mogla upotrijebiti nuklearno oružje, što si nitko ne želi dopustiti. Nije htio ni Joe Biden. Trump smatra da s Rusima treba napraviti dogovor. Volodimir Zelenski je svjestan da ne može bez SAD-a, a to moramo i mi svi racionalizirati. Nije se ponašao dovoljno inteligentno u Bijeloj kući i sada prihvaća realnost", naglasio je Kovač.

Tvrdi da su europske zemlje previše ovisne o Amerikancima.

„Britanci, Poljaci, Nijemci… samo se za Francuze može reći da su samostalni. Zato, treba biti racionalan i brinuti o sebi. Moramo shvatiti da će Amerikanci brutalno štititi svoje interese. I prije su to činili, ali s analgeticima. Trump to radi direktno."

Kovač je mislio na Franklina Roosevelta

Kako se može zaključiti iz govora, Kovač je mislio na FD Roosvelta jer je govorio o američkoj politici 30-ih.

Franklin Delano Roosevelt bio je 32. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, koji je obnašao dužnost od 1933. do 1945. godine, što ga čini jedinim američkim predsjednikom koji je izabran četiri puta. Njegova vladavina poklopila se s dva najveća izazova 20. stoljeća – Velikom depresijom i Drugim svjetskim ratom. Roosevelt je bio poznat po svojoj sposobnosti komunikacije s građanima, inovativnim politikama i snažnom vodstvu koje je preoblikovalo američko društvo i svjetsku politiku.

Jedan od njegovih ključnih doprinosa bio je New Deal, niz reformi i ekonomskih programa usmjerenih na izlazak iz Velike depresije. Ovaj paket mjera uključivao je velike javne radove, financijske reforme i socijalne programe, a cilj mu je bio smanjiti nezaposlenost, stabilizirati gospodarstvo i pružiti podršku najsiromašnijima. Osnovane su institucije poput Social Security System-a (sustava socijalne sigurnosti), koje su i danas temelj američkog socijalnog sustava.

Osim unutarnje politike, Roosevelt je imao ključnu ulogu u međunarodnim odnosima, posebice tijekom Drugog svjetskog rata. Iako su Sjedinjene Države isprva nastojale ostati neutralne, napad na Pearl Harbor 1941. godine natjerao ih je da uđu u rat.

Roosevelt je tada uspostavio snažno savezničko partnerstvo s Velikom Britanijom i Sovjetskim Savezom te pomogao oblikovati strategiju za poraz sila Osovine. Bio je jedan od ključnih arhitekata Ujedinjenih naroda, organizacije osnovane kako bi se spriječili budući svjetski sukobi.

Njegovo predsjedništvo obilježeno je i širenjem uloge savezne vlade te jačanjem predsjedničkih ovlasti, što je postavilo temelje modernoj američkoj politici. Unatoč zdravstvenim problemima – cijeli život je bolovao od posljedica dječje paralize – Roosevelt je ostao simbol otpornosti i vizionar koji je transformirao Ameriku u snažnu svjetsku silu. Preminuo je 1945. godine, neposredno prije kraja Drugog svjetskog rata. 

SAD imao još jednog Roosvelta u Bijeloj kući, taj je volio carine

Theodore Roosevelt bio je 26. predsjednik SAD-a (1901.–1909.), poznat po progresivnim reformama, borbi protiv korporativnih monopola i zaštiti prirodnih resursa. Zalagao se za politiku "Square Deal", koja je promovirala ekonomske i socijalne reforme, te je bio ključan u izgradnji Panamskog kanala. Njegova vanjska politika, sa slavnom doktrinom "govori tiho i nosi veliki štap", učvrstila je američku moć na globalnoj sceni.

Predsjednik Theodore Roosevelt vjerovao je da je gospodarski rast Amerike rezultat zaštitnih carina, koje su joj pomogle u industrijalizaciji. To je priznao u svom govoru o stanju nacije iz 1902. godine:

"Zemlja je prihvatila mudrost načela zaštitnih carina. Krajnje je nepoželjno da ovaj sustav bude uništen ili da u njemu dođe do naglih i radikalnih promjena. Naše dosadašnje iskustvo pokazuje da je veliko blagostanje u ovoj zemlji uvijek dolazilo uz zaštitne carine."