MJESEC dana nakon što je istekao zakonski rok koji je postavio Kongres, Ministarstvo pravosuđa pod vodstvom Donalda Trumpa još uvijek nije objavilo gotovo sve istražne spise o pokojnom seksualnom prijestupniku Jeffreyju Epsteinu. Prema Zakonu o transparentnosti Epsteinovih spisa, dokumenti su trebali biti javno dostupni do 19. prosinca 2025., no kašnjenje je potaknulo pitanja hoće li i kada vlasti ispuniti tu obvezu, piše The Guardian.

Objavljen tek manji dio dokumenata

U sudskom podnesku od 5. siječnja, odvjetnici Ministarstva pravosuđa naveli su da je na internetskoj stranici ministarstva objavljeno oko 12.285 dokumenata, što čini otprilike 125.575 stranica. Međutim, u istom dopisu stoji da je osoblje identificiralo "više od 2 milijuna dokumenata koji potencijalno odgovaraju Zakonu i koji su u različitim fazama pregleda".

Činjenica da objavljeni dokumenti čine tek "kap u moru" i ne rasvjetljavaju kako je Epstein godinama djelovao nekažnjeno, izazvala je nezadovoljstvo među zakonodavcima i zagovornicima žrtava. Među njima je i odvjetnik Spencer Kuvin, koji je zastupao desetke Epsteinovih žrtava.

"Kongres nije stvorio diskrecijski vremenski okvir, stvorio je pravnu obvezu. Svaki dan kada se ovi zapisi zadržavaju šalje poruku žrtvama da je transparentnost opcionalna kada su u pitanju moćni interesi", rekao je Kuvin. "Za žrtve Epsteinovog zlostavljanja, ovo kašnjenje nije proceduralno, ono je osobno."

"Ovi dosjei nisu apstraktni državni zapisi, oni su dokaz kako su institucije iznevjerile djecu. Nastavak tajnosti retraumatizira žrtve i potkopava povjerenje javnosti u pravosudni sustav", dodao je.

Zastupnici traže imenovanje posebnog nadzornika

Neki sada pozivaju na sudsku intervenciju. Zastupnici Ro Khanna, demokrat, i Thomas Massie, republikanac, koji su zajedno radili na zakonu, zatražili su od saveznog suca Paula Engelmeyera da imenuje posebnog nadzornika kako bi "prisilio Ministarstvo pravosuđa na obveznu produkciju prema Zakonu".

"Imamo hitne i ozbiljne zabrinutosti zbog nepoštivanja Zakona od strane Ministarstva pravosuđa, kao i zbog kršenja naloga ovog Suda od strane Ministarstva", naveli su u pismu sucu Engelmayeru od 8. siječnja. "Dana 19. prosinca 2025., Ministarstvo pravosuđa objavilo je samo dio relevantnih materijala. To objavljivanje, međutim, nije bilo u skladu s napisanim statutom."

Istaknuli su da Ministarstvo nije ispunilo zahtjeve Zakona, uključujući propuštanje roka, pozivanje na privilegije koje Zakon ne dopušta te primjenu opsežnih redakcija. Također su naveli da Ministarstvo nije dostavilo izvješće koje identificira "kategorije objavljenih i zadržanih zapisa te sažima sve redakcije i njihove pravne osnove" u roku od 15 dana. "Jednostavno rečeno, Ministarstvu pravosuđa ne može se vjerovati kada je riječ o obveznim objavama prema Zakonu", napisali su.

Zastupnici smatraju da su se "dogodila kaznena djela koja se moraju riješiti" te traže od suca da imenuje posebnog nadzornika koji bi osigurao da svi dokumenti budu odmah objavljeni. Ministarstvo pravosuđa je prošlog tjedna zatražilo od suca da odbije njihov zahtjev.

Pravna mišljenja o ulozi nadzornika

Prijedlog o imenovanju posebnog nadzornika podržali su i drugi. Portal Radar Online, koji je prije osam godina podnio tužbu zbog neobjavljivanja Epsteinovih spisa, slaže se da je "potreban posebni nadzornik kako bi se osigurala transparentnost". Roy Gutterman, direktor Tully Centra za slobodu govora, također smatra da bi nadzornik mogao ubrzati proces objave.

Međutim, imenovanje nadzornika ne jamči brzo objavljivanje dokumenata. David Weinstein, partner u tvrtki Jones Walker, objasnio je da postoji više pravnih koraka između imenovanja i objave, što potencijalno uključuje više sudova.

Nejasno je i koliko bi ovlasti sudac Engelmayer, koji je uključen zbog slučaja Ghislaine Maxwell, imao u vezi s ovim podnescima. Sam sudac zatražio je od Ministarstva pravosuđa da pojasni svoje stajalište o tome ima li on ovlasti provesti usklađivanje sa Zakonom.

Potrebne su izmjene zakona

Što se tiče spominjanja potencijalnih kaznenih djela, Weinstein je istaknuo da bi za kazneni progon Ministarstva pravosuđa bilo potrebno imenovati "posebnog tužitelja koji nema nikakve veze s Ministarstvom pravosuđa".

Odvjetnik Kuvin smatra da bi posebni nadzornik mogao pomoći, ali ne bi bio "sveobuhvatno rješenje". Naglasio je potrebu za promjenom zakona. "Ako je vlada sklona odgađanju ili pretjeranom redigiranju, smislena objava u konačnici će zahtijevati sudsku provedbu. Kongres bi trebao izmijeniti zakon kako bi osigurao mehanizme provedbe od strane žrtava", rekao je.

"Zakon već postoji. Ono što nedostaje je provedba. Transparentnost ne propada zato što su zakoni nejasni - ona propada kada institucije biraju zaštitu umjesto odgovornosti", zaključio je Kuvin.