Radikalni ljevičar porijeklom s Ugljana vodit će Čile. Priča je nevjerojatna
PRIJE četiri mjeseca, 35-godišnjem Gabrielu Boricu ankete nisu davale nikakvu šansu za pobjedu na predsjedničkim izborima u Čileu. Boric je tada jedva bio dovoljno star da se uopće kandidira, a sad će 11. ožujka sljedeće godine postati najmlađi predsjednik u povijesti Čilea.
Osvojio je više glasova od bilo kojeg predsjedničkog kandidata u povijesti i u do kraja neizvjesnoj utrci pobijedio kandidata krajnje desnice Josea Antonija Kasta.
Nakon više od 99 posto prebrojanih glasačkih listića, Boric (35), koji vodi lijevu koaliciju s Komunističkom strankom, imao je 55.86 posto glasova, u usporedbi s 44.14 posto koliko je dobio njegov rival, krajnji desničar Jose Antonio Kast, koji je priznao poraz.
"Nije važno jeste li glasali za mene ili mog protivnika, važno je da ste to učinili, bili ste prisutni, pokazali ste svoju predanost ovoj zemlji koja pripada svakome od vas", rekao je Boric.
Borac protiv Pinochetove ostavštine
Boric pripada radikalnoj generaciji studentskih vođa koji su odlučni jednom zauvijek raskrstiti s ostavštinom diktatora Augusta Pinocheta, piše The Guardian.
"Čile je bio rodno mjesto neoliberalizma, a bit će i njegov grob!" viknuo je Boric s pozornice nakon pobjede na izborima.
U središtu Santiaga njegovi su pristaše klicali, međusobno se grlili i mahali zastavama s Boricevim likom, kao i duginim zastavama LGBT skupina koje su podržale njegovu socijalno inkluzivnu politiku i planove za reviziju čileanskog tržišno orijentiranog ekonomskog modela.
"Znam da povijest ne počinje s nama. Osjećam se kao nasljednik svih onih koji su s različitih mjesta neumorno tražili socijalnu pravdu", rekao je.
Podrijetlom iz Hrvatske, obitelj se odselila s Ugljana
Boric je rođen u Punta Arenasu 1986. godine i izrazito je ponosan na svoju rodnu regiju Magallanes.
Otac mu je Luis Javier Boric, podrijetlom iz Hrvatske, koji je cijeli životni vijek radio kao kemijski inženjer u tvrtki ENAP, a majka Maria Soledad Font, podrijetlom iz španjolske regije Katalonije.
Gabrielovi pradjed i prabaka Ive i Božica su se prije 124 godine u Čile odselili s Ugljana. U Čileu su dobili desetero djece, od kojih je sin Vladimiro (1905.-1973.) postao prvi nadbiskup hrvatskih korijena u Punta Arenasu. Njihovo sedmo dijete, sin Luis (1908.-2001.), Gabrielov je djed, pisala je Slobodna Dalmacija.
Veza ugljanskih i čileanskih Borića izgubljena je još pedesetih godina prošlog stoljeća, ali se ponovo uspostavila 2007. godine zahvaljujući staroj obiteljskoj fotografiji na kojoj se među skupinom partizana na Visu 1943. godine nalazio i Ive Borić, nećak Gabrielova pradjeda koji je 1897. otišao u Čile.
Vodio prosvjede za bolje obrazovanje
Boric je 2011. godine, dok je bio na posljednjoj godinu studija prava, postao vođa studentskih prosvjeda za bolje i pristupačnije obrazovanje. Tisuće studenata su tada zauzele kampuse i fakultete, tražeći besplatno i kvalitetno obrazovanje za sve.
Prosvjedi su ugušeni skromnim kompromisom, dopuštajući nekim studentima da studiraju besplatno. Nekoliko mladih čelnika tog pokreta kasnije se kandidiralo za dužnost i ušlo u kongres ili lokalnu upravu.
Boric nikada nije diplomirao, ali je umjesto toga pobijedio na izborima za čileanski kongres 2013. godine.
Zalagao se za promjene Ustava
Ovi izbori dolaze dvije godine nakon masovnih prosvjeda i nereda koji su u zemlji izbili u listopadu 2019. godine. Prosvjednici su zahtijevali veće mirovine, bolje obrazovanje i kraj ekonomskog sustava od kojeg najveću korist imaju elite.
Ti su nemiri prisilili trenutnog predsjednika Pinera da pristane na referendum o promjeni Ustava koji je napisan za vrijeme Pinochetove diktature. Prošle godine Čileanci su velikom većinom podržali promjene, a pisanje novog Ustava je u tijeku. Na snagu bi trebao stupiti sredinom sljedeće godine.
Boric je bio glasni zagovornik ovih promjena koji uključuju prijedloge za sveobuhvatniji sustav javnog zdravstva, ukidanje studentskih dugova, veće poreze za iznimno bogate i reviziju privatiziranog mirovinskog sustava.
Nakon poraza ublažio radikalne stavove
Otkako je tijesno izgubio u prvom krugu predsjedničkih izbora od Josea Antonija Kasta, krajnje desnog pristaše generala Pinocheta, Boric je značajno ublažio svoj radikalni program i tako privukao birače centra.
Za razliku od svojih aktivističkih dana, Boric je sada dotjeran, skroman i ozbiljan, te često nosi sportske sakoe kojima prekriva tetovaže. Njegova djevojka Irina Karamanos pridružila mu se na pozornici u nedjelju navečer nakon objave izbornih rezultata.
Obećao je decentralizirati Čile, uvesti socijalne politike, povećati javnu potrošnju i u donošenje odluka uključiti žene, nebinarne osobe i autohtone narode kao nikad prije. Ali Boricev konačni cilj je raskinuti s ostavštinom Pinochetove diktature.
Govoreći nakon proglašenja pobjede Boric je zahvalio Čileankama koje su se, kako je rekao, organizirale diljem nacije kako bi obranile teško stečena prava, od osnovnih stvari kao što je pravo glasa koje su se neki usudili dovesti u pitanje do prava da odlučuju o svom tijelu.
"Želim vam poručiti da računate na nas, vi ćete biti protagonistice naše vlade", dodao je i poručio da će biti "predsjednik svih Čileanaca".
Obećao veliku poreznu reformu i zaštitu okoliša
Boric se zauzima za veliku poreznu reformu po kojoj bi najbogatiji - jedan posto Čileanaca koji posjeduju 26.5 posto nacionalnog bogatstva - više sudjelovali u njegovom programu boljeg pristupa zdravstvu i školstvu te uspostave novog mirovinskog sustava, koji je danas u cijelosti u privatnim rukama.
Također je rekao da će se suprotstaviti rudarskim projektima koji uništavaju prirodni okoliš, među kojima je i kontroverzni projekt Dominga vrijedan 2.5 milijardi dolara, koji uključuje rudarenje željeza, bakra i zlata.
"Uništavajući naš svijet, uništavamo i sebe. Ne želimo više 'žrtvovanih zona', ne želimo projekte koji uništavaju našu zemlju, naše zajednice, i to naglašavamo u ovom slučaju koji je postao simboličan: Ne Domingi!" rekao je Boric govoreći o projektu koji je pokrenut nedaleko od prirodnih rezervata oko 500 kilometara sjeverno od glavnog grada Santiaga.