Mogući premijer Srbije: Citirao bih Milanovića, koji je rekao veliku istinu
O TOME što čeka Srbiju nakon izbora za Media servis govorio je Dejan Šoškić, profesor ekonomije, bivši guverner Narodne banke Srbije i visoko pozicionirani kandidat studentske liste. U intervjuu se osvrnuo i na mogućnost da postane novi srpski premijer, najavio prve poteze buduće vlasti te govorio o odnosima s Hrvatskom, Kosovu i europskom putu Srbije.
Šoškić kaže da je očekivao uvjerljivu pobjedu studentske liste, koja je osvojila gotovo 600 tisuća glasova više od suparnika. "Gnjev biračkog tijela bio je velik, naročito nakon tragedije koja se dogodila u Novom Sadu 1. studenoga. To je, po mom mišljenju, probudilo visoku razinu nezadovoljstva u našoj zemlji i svijest da ovako više ne može", rekao je.
Studentska lista nije imala istaknutog pojedinačnog lidera, nego je nastupala kao pokret. Time je, među ostalim, otežala Srpskoj naprednoj stranci (SNS) napade na pojedince. Na pitanje hoće li upravo on postati novi premijer, Šoškić je odgovorio: "Ne, ja to svakako ne bih mogao reći u ovom trenutku."
"Moje životno opredjeljenje nije bila politika"
Na pitanje bi li želio preuzeti tu dužnost, odgovorio je da je riječ o hipotetskoj mogućnosti. "Da sam se želio baviti politikom, vjerojatno bih se učlanio u neku političku stranku. To nikada nisam učinio, moje životno opredjeljenje nije bila politika, ali okolnosti su sada drukčije. Smatram da bi svaki građanin trebao dati svoj doprinos ondje gdje može kako bi se naše društvo oporavilo", naglasio je.
Istaknuo je da studentska lista ima kvalitetne kandidate, među kojima je čak 150 doktora znanosti, što bi, smatra, trebalo omogućiti sastavljanje kvalitetne buduće vlade.
Kao jedan od prvih prioriteta nove vlasti naveo je borbu za slobodu medija i suzbijanje korupcije. Sljedeći korak, kaže, trebao bi biti jačanje institucija, uključujući reformu policije i pravosuđa te donošenje zakona o lustraciji.
"Potrebno je osnažiti naše institucije ondje gdje je to nužno, kao što je uspostava tužiteljske policije i donošenje zakona o lustraciji. Njime bi trebalo spriječiti da pojedinci koji su se nalazili na mjestima odlučivanja i svojim djelovanjem narušavali ljudska i građanska prava naših građana ponovno obnašaju javne funkcije i dolaze na pozicije na kojima se donose odluke", ustvrdio je.
"Što bi značilo samoorganiziranje i kakav je to poziv?"
Studentska lista zalaže se i za reviziju realiziranih infrastrukturnih projekata kako bi se zajamčila sigurnost građana, posebno nakon tragedije u Novom Sadu. Posljednjih dana građani su prosvjedovali ispred medija bliskih vlasti, a Šoškić je naglasio da se studenti zauzimaju za mirne prosvjede.
Vučić je u jednom od svojih posljednjih istupa pozvao državu na djelovanje, poručivši da će se građani, ako se to ne dogodi, samoorganizirati. Šoškić takvu izjavu smatra neprimjerenom i potencijalno opasnom.
"To je jedna u nizu potpuno neprimjerenih izjava koje je taj pojedinac dao u posljednjih 14 godina. Što bi značilo samoorganiziranje i kakav je to poziv? To je poziv koji u svojoj biti vodi prema destabilizaciji", upozorio je.
"Želimo državu sa snažnim institucijama koje djeluju neovisno i u interesu građana"
Jedan od najvećih izazova nove vlasti bit će i suočavanje s mogućim nepravilnostima unutar institucija te uklanjanje kadrova SNS-a koji su na položaje došli političkim vezama. Na pitanje kako će se nositi s mogućim otkrićima novih afera, Šoškić je poručio da se svi slučajevi moraju rješavati u skladu sa zakonom.
"Tu bih se oslonio na staru srpsku poslovicu: 'Ni po babu ni po stričevima'. To je poruka koja bi trebala krasiti sve institucionalno snažne zemlje. Srbija ima ambiciju postati upravo takva zemlja uz studentsku listu, njezin program i vladu koja će ga provoditi", naveo je.
"Želimo državu sa snažnim institucijama koje djeluju neovisno i u interesu građana. U takvom će postupanju svi ti takozvani kosturi pronaći svoje mjesto u odgovarajućim postupcima nadležnih državnih tijela", nastavio je.
Dodao je da će za obnovu institucija biti potrebno angažirati velik broj stručnih ljudi. Smatra da se Srbija mora vratiti sustavu javnih poziva i natječaja te osigurati da na odgovorne položaje dolaze najbolji kandidati, a ne oni koji imaju političke veze.
"Bilo bi potpuno iracionalno da nemamo dobrosusjedske odnose"
Govoreći o odnosima s Hrvatskom, Šoškić je istaknuo da je nužno napustiti retoriku iz devedesetih. Odnosi dviju zemalja posljednjih su godina bili opterećeni Vučićevim optužbama na račun Hrvatske, prijetnjama i prosvjednim notama. Neriješeno je i pitanje nestalih u Domovinskom ratu, zbog čega je hrvatski ministar branitelja Tomo Medved pozvao novu srbijansku vlast da otvori arhive povezane s nestalima.
Šoškić vjeruje da u rješavanju takvih pitanja treba omogućiti nadležnim institucijama da obave svoj posao, a naglasio je i važnost unapređenja odnosa dviju država.
"Citirao bih predsjednika Hrvatske, koji je rekao veliku istinu koje smo svi svjesni. Teško je pronaći dva naroda u Europi, ali i u svijetu, koji su bliži nego Hrvati i Srbi. Stoga bi bilo potpuno iracionalno da, uz takav stupanj bliskosti, nemamo dobrosusjedske odnose", kazao je.
"Vrlo je važno izaći iz narativa i retorike devedesetih. Siguran sam da će nova vlada Srbije biti konstruktivan partner u svim nastojanjima da se regija stabilizira i napreduje. Poziv na suradnju ne odnosi se samo na Hrvatsku nego i na našu bratsku Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Makedoniju i, naravno, Sloveniju", istaknuo je.
Podržava europske integracije
Jedno od ključnih pitanja za budućnost Srbije jest i njezin odnos prema Europskoj uniji. Šoškić smatra da bi, kada se ispune uvjeti za članstvo, o ulasku trebalo odlučiti na referendumu. Osobno podržava europske integracije, ali naglašava da i Bruxelles mora pokazati da Srbiju želi u svojim redovima.
"Osobno sam oduvijek bio za europske integracije. Srbija je jedna od najstarijih europskih država. Bilo bi potpuno neobično i suprotno tradiciji našeg naroda da želimo biti isključeni iz pozitivnih integracijskih procesa na našem kontinentu. Istodobno moramo znati da je to dvosmjerna ulica. Moramo izravno vidjeti i osjetiti da Europska unija iskreno želi Srbiju u svojim redovima", poručio je.
O Kosovu
Na kraju se osvrnuo i na Kosovo, koje je Vučić često predstavljao kao jednu od glavnih prijetnji Srbiji. Šoškić je naglasio da je stav studentske liste u tom pitanju jasan te da se temelji na srbijanskom ustavu i međunarodnom pravu.
"Kosovo je sastavni dio Republike Srbije. Dakle, Kosovo i Metohija naša su pokrajina. Studentska lista zalaže se i za međunarodno pravo. Ono što se često zaboravlja jest da su najviši dokumenti međunarodnog prava zapravo rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a. Jedna od tih rezolucija, koja je obvezujuća, izravno podupire teritorijalni suverenitet Srbije nad našom pokrajinom Kosovom i Metohijom", zaključio je Šoškić.