Mađarski MOL želi prestati kupovati rusku naftu, ali traži novac od EU-a
MAĐARSKA naftna i plinska kompanija MOL objavila je da može biti tehnički spremna za potpuni prestanak uvoza ruske nafte do kraja 2027. godine, ali istovremeno traži veće financiranje iz fondova Europske unije kako bi podržala prijelaz s ruskih energenata, piše Euronews.
Glavni izvršni direktor MOL-a Mađarska, György Bacsa, upozorio je da bi smanjenje ovisnosti o ruskoj nafti moglo podići cijene energije, što bi moglo izazvati društvene nemire i političku nestabilnost u Mađarskoj i Slovačkoj, zemljama koje se i dalje snažno oslanjaju na rusku naftu.
Dolaskom nove vlade u Budimpešti, MOL će prvi put zatražiti sredstva EU-a za diversifikaciju, što je odmak od politike iz razdoblja Viktora Orbána, tijekom kojeg je Mađarska zadržala snažnu ovisnost o ruskoj nafti i nije sudjelovala u nekim energetskim inicijativama Unije.
Sirova ruska nafta
Prema studiji MMF-a iz 2025., potpuni prekid opskrbe ruskim energentima mogao bi do 2030. povećati mađarske izdatke za energiju za oko 15 posto i tako stvoriti dodatan pritisak na energetsku sigurnost zemlje. Podaci Europske komisije pokazuju da je udio Rusije u uvozu nafte u EU pao s 27 posto u 2021. na samo 2 posto.
Mađarska i Slovačka jedine su članice koje i dalje uvoze značajne količine ruske sirove nafte naftovodom Družba, izgrađenim u sovjetsko doba. U Mađarskoj su cijene benzina i dizela ove godine naglo porasle, što je izazvalo oštre kritike oporbenih stranaka.
"To bi doista moglo unazaditi ta gospodarstva, što bi moglo dovesti do političke krize. Posljedice takve krize bile bi nepredvidive i mogle bi se odraziti na cjelokupnu europsku politiku", izjavio je Bacsa, koji u grupaciji obnaša i funkciju glavnog direktora za strategiju. Bacsa nije htio iznositi detalje o cijenama ruske nafte.
Nafta tipa Urals trenutačno se prodaje po cijeni od oko 60 dolara po barelu, što je otprilike 34 posto manje od cijene nafte tipa Brent. Naglasio je da MOL poštuje sva pravila i sankcije EU-a te ostaje posvećen diversifikaciji opskrbe. "U trenutačnoj krizi ovo više nije sporedno pitanje u kojem ste jednostavno spremni platiti 10 ili 20 posto više za zelenu ili nerusku energiju", dodao je.
Sredstva EU-a za proširenje naftovoda
Bacsa je istaknuo da trenutačna ograničenja za projekte povezane s fosilnim gorivima sprječavaju MOL u pristupu fondovima EU-a. Ta su sredstva potrebna za proširenje mreže naftovoda kako bi se osigurala diversifikacija i ojačala energetska sigurnost. On smatra da srednja i istočna Europa u pogledu infrastrukture naftovoda zaostaju za zapadnim dijelom kontinenta.
"Taj nedostatak, tu nejednakost, moramo negdje riješiti. Zalažem se za ciljani europski program s namjenskim sredstvima za infrastrukturno povezivanje plina, električne energije, nafte i naftnih derivata."
Glasnogovornik Europske komisije nije isključio mogućnost rasprave o infrastrukturnim projektima za fosilna goriva, ali je naglasio da je smanjenje ovisnosti o ruskoj energiji apsolutni europski prioritet.
"Nemam spreman odgovor o tome bismo li imali sredstva ili koje bi bile opcije. No, naš je prioritet da države članice imaju diversificirane energetske politike kako ne bi primale naftu, plin i ukapljeni prirodni plin iz Rusije", izjavio je glasnogovornik Itkonen.
Spor s JANAF-om
Ključni dio MOL-ove strategije je naftovod Adria, koji vodi od Hrvatske do Mađarske i predstavlja alternativu Družbi. Međutim, MOL i hrvatski operater naftovoda JANAF godinama su u sporu oko transportnih kapaciteta, tranzitnih naknada i transporta ruske nafte za Mađarsku i Slovačku.
MOL je zatražio posredovanje Europske komisije u sporu oko testiranja kapaciteta na hrvatskoj dionici naftovoda. "Pitanje hoće li JANAF-ov test sada proći prepreku za nas je vrlo važno", rekao je Bacsa. "Ali čak ni tada ne bismo trebali odustati od cilja da budemo u središtu nekoliko različitih sustava naftovoda, umjesto da budemo na kraju samo jednog."
MOL je također zainteresiran za povezivanje Mađarske s naftovodom TAL, koji ide od Trsta prema Njemačkoj. Također bi pozdravili ponovno pokretanje naftovoda Družba na dionici od Brodija do Odese u Ukrajini. Ranije ove godine izbile su ozbiljne političke napetosti između Kijeva i Budimpešte upravo oko tog naftovoda, nakon što je postao neupotrebljiv.