HRVATSKOJ nedostaje više od 300 liječnika obiteljske medicine, a samo u Zagrebu oko 120 ordinacija nema stalnog liječnika, upozorio je Most na konferenciji za novinare u Saboru.

Iz stranke tvrde da je obiteljska medicina pred slomom i da bez hitnog financiranja novih specijalizacija neće biti moguće osigurati dostupnu zdravstvenu zaštitu ni provesti reformu hitne medicine.

"Svaki čovjek u Hrvatskoj svakog mjeseca iz svoje plaće izdvaja za obvezno zdravstveno osiguranje. Za taj novac mora imati stvarno dostupnu primarnu zdravstvenu zaštitu, a ne samo formalno pravo zapisano u propisima", rekao je Mostov Božo Petrov.

Prema podacima koje je iznio, Hrvatskoj trenutačno nedostaje više od 300 liječnika obiteljske medicine, dok u Zagrebu oko 120 ordinacija nema stalnog nositelja.

Planirano 600 specijalizacija, ove godine raspisano manje od 50

Predsjednik Mostova Savjeta za zdravstvo Ivan Bekavac upozorio je na razliku između državnih planova zapošljavanja liječnika i njihove provedbe.

Nacionalnim planom specijalističkog usavršavanja za razdoblje od 2025. do 2029. godine predviđeno je ukupno 3714 specijalizacija, od čega 600 iz obiteljske medicine.

Prema podacima Mostova Savjeta za zdravstvo, ove je godine bilo planirano raspisivanje između 150 i 200 specijalizacija iz obiteljske medicine, no prema javno dostupnim podacima raspisano ih je manje od 50.

"To je alarmantan podatak. Nije dovoljno imati broj specijalizacija zapisan u planu. Mora postojati financiranje, mora se raspisati natječaj i liječnik mora stvarno započeti specijalističko usavršavanje", rekao je Bekavac.

"Pola milijuna građana nema izabranog liječnika"

Bekavac je upozorio i da oko pola milijuna građana nema izabranog liječnika obiteljske medicine, pedijatra ili ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Tvrdi da zbog toga raste opterećenje postojećih ordinacija, hitne medicinske službe i bolničkih hitnih prijama.

Objasnio je da pacijenti koji ne mogu dobiti potrebnu pomoć kod izabranog liječnika često odlaze na hitnu, čak i kada njihovo stanje ne zahtijeva hitnu bolničku obradu.

Smatra da se reforma hitne medicine ne može uspješno provesti dok se ne riješi problem nedostatka liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Više od 40 posto liječnika približava se mirovini

Iz Mosta upozoravaju da bi se kadrovski problemi mogli dodatno pogoršati u sljedećih nekoliko godina.

Bekavac tvrdi da će više od 40 posto liječnika obiteljske medicine uskoro biti starije od 60 godina.

Istodobno, zbog nedostatka liječnika postojeći timovi preuzimaju sve više pacijenata, pa liječnici imaju manje vremena za pojedinačne preglede.

"Ako je hitna služba zatrpana pacijentima čije je probleme trebao rješavati sustav primarne zdravstvene zaštite, liječnik na hitnoj ne može biti na dva mjesta istodobno. Isto vrijedi i za liste čekanja u bolnicama. Dio pacijenata mogao bi biti zbrinut prije dolaska u bolnički sustav kada bi obiteljska medicina imala dovoljno liječnika", rekao je Petrov.

Most traži da država financira specijalizacije

Most zato traži da Ministarstvo zdravstva preuzme dio financiranja specijalističkog usavršavanja liječnika obiteljske medicine.

Predlažu model prema kojem bi država osiguravala novac za rad specijalizanata kada županije i domovi zdravlja sami ne mogu financirati nova radna mjesta.

Bekavac je upozorio i na potrebu administrativnog rasterećenja liječnika te poboljšanja plaća zaposlenih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, posebno medicinskih sestara.

Tvrdi da se na dio natječaja za zapošljavanje više nitko ne javlja.

Traže i bolju opremu u ambulantama

Mostov Savjet za zdravstvo predlaže i veće uključivanje patronažnih sestara u poslove zdravstvene njege za koje su educirane.

Traže da ordinacije obiteljske medicine imaju svu propisanu opremu, a ambulante posebnih dežurstava subotom osnovne laboratorijske uvjete i EKG uređaje.

Smatraju da bi se tako dio pacijenata mogao pregledati i zbrinuti u domovima zdravlja, umjesto da ih se zbog nedostatka opreme šalje na bolničke hitne prijame.