ZASTUPNICI su podržali paket izmjena poreznih zakona koji donosi dodatne porezne olakšice i administrativno rasterećenje za poduzetnike. Most problematizira ovlasti Porezne uprave da pristupa računalima bez sudskog naloga, dok vladajući kažu da se traže samo šifre vezane uz fiskalizaciju.

Božo Petrov (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) rekao je da Porezna uprava po sadašnjem Općem poreznom zakonu jedino može zatražiti poslovne knjige, evidencije i izvješća. Pri tome se ne traži da država ima pravo zatražiti lozinke, lozinke za baze, kopiranje hardvera ili "full disc copy", kao što se to traži izmjenama Općeg poreznog zakona.

"Ako tražite 'full disc copy' onda to znači da dajete sve sa svoga računala. Ne dajete samo lozinke, dajete sve. Dajete obiteljske fotografije, dajete privatne poruke, dajete sve", rekao je Petrov tijekom rasprave o izmjenama Općeg poreznog zakona i izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, te izmjenama Zakona o porezu na dobit i izmjenama Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit.

Ti zakoni se donose po hitnom postupku zbog usklađivanja s odredbama Zakona o fiskalizaciji, odnosno fiskalizacije 2.0 koja kreće od početka 2026. godine.

Navodeći kako ne bježe od modernizacije poreznog sustava, Petrov drži kako to nije za Opći porezni zakon već za Zakon o digitalnom nadzoru. Pozvao je vladajuće da amandmanima naprave da to bude Opći porezni zakon i traže samo lozinke isključivo za programska rješenja koja se tiču fiskalizacije te to trebaju jasno napisati u zakonu.

Odgovor Ministarstva financija

Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić rekla je da se u predloženom zakonu jasno kaže da se samo trebaju dostaviti šifre i lozinke programskih rješenja kojima se provodi postupak fiskalizacije.

"Sve ostalo je i do sada bilo u članku 67 Općeg poreznog zakona. To se ništa ne mijenja", kazala je. Pojasnila je i da se nikada porezni nadzor nije provodio uz sudski nalog te nikada nije bilo ni problema vezano uz zadiranje u privatnost.

"Postoje osigurači u Općem poreznom zakonu", poručila je.

HDZ-ov Marin Mandarić podsjetio je da je Opći porezni zakon usvojen u Saboru u prosincu 2016. te je članak 67. tog zakona identičan kada je Petrov bio predsjednik Sabora i glasao za taj zakon i tada mu to nije smetalo.

Podsjetio je i da je taj zakon do sada doživio šest izmjena a Most to niti jednom nije problematizirao. "Tada mu to nije smetalo i tada mu nisu smetale odredbe članka 67. On je to donio, a danas devet godina nakon toga naknadna pamet", rekao je.

Petrov mu je odgovorio kako ono što danas piše u članku 67. nema nikakve veze s onim što je bilo u zakonu iz 2016.

Pitanja privatnosti i porezne olakšice

Milorad Pupovac (Klub SDSS-a) smatra da Porezna uprava može imati minimalan uvid u softverske modele, ali drži kako ostaje pitanje obima eventualnog ulaska i kontrole kao i u slučaju Zakona o registru stanovništva.

Naveo je da tu ostaje pitanje povjerenja i ozbiljnog unutrašnjeg nadzora za raspolaganje podacima koje se zakonski prikupljaju kao i pitanje odnosa između Porezne uprave i drugih državnih institucija.

Pohvalio je prihvaćanje sponzorstva za dobivanje poreznih olakšica kako bi se poticalo i ulagalo u pojedine društveno-korisne aktivnosti poput sporta, posebice onih koji nisu tako atraktivni kao nogomet.

Izmjene Zakona o porezu na dobit kojim se, uz donacije, predlaže dodatno umanjenje porezne osnovice za već porezno priznate rashode za dana sponzorstva, pohvalio je i Boris Lalovac (Klub SDP-a).

Naveo je da su sponzorstva, za razliku od donacija, dugoročni ugovori između npr. sportskog kluba s nekom kompanijom i tu se koriste značajnija sredstva. "To je jako važno za npr. hrvatski sport", poručio je.

Dario Zurovec (Klub nezavisnih zastupnika) rekao je da se najveći broj izmjena zakona poreznog paketa odnosi na usklađivanje zakonodavstva s EU ili OECD-om, a najveći broj izmjena je vezan uz pojačano sprječavanje izbjegavanja plaćanja poreza.

No, ne vidi kako će predloženi zakoni građanima podići standard. "U 2026. nemamo ništa od najavljenog i obećanog ukidanja poreza na mirovine, nemamo ništa ni od povećanja neoporezivog dijela plaće. Čak niti u smislu da se neoporezivi dio plaće uskladi s inflacijom, a ta inflacija je već sada zaista kronična i kritična jer se ukorijenila u sve gospodarske tokove", upozorio je.