U JAVNOSTI je puno pozornosti izazvala teza da bi Zoran Milanović 2028. godine mogao izaći na parlamentarne izbore sa svojom listom i pokušati ponovno preuzeti Banske dvore.

Prema pisanju Nacionala, Milanović bi tako osigurao parlamentarnu većinu koaliciji SDP-a i Možemo te tako postao sljedeći hrvatski premijer. Prema pisanju tog tjednika, takve procjene dolaze iz više izvora bliskih vrhu SDP-a, ali i iz redova HDZ-a.

Prema tim procjenama, nezavisna lista Zorana Milanovića mogla bi osvojiti između 10 i 13 posto glasova. Ako se tome pridodaju procijenjeni rezultati SDP-a, najmanje 23 posto, te Možemo, oko 13 posto, lijevi blok bi, kako se navodi u članku, ukupno mogao dosegnuti najmanje 46 posto glasova.

Možemo: Ako nastavi ovako, HDZ gubi izbore

Možemo je na X-u objavio da prema najnovijoj anketi RTL-a, Možemo i SDP imaju 4,2 postotna boda bolji rezultat od HDZ-a i njihovih koalicijskih partnera iz Domovinskog pokreta.

Na Facebooku su pak konstatirali da se "HDZ zadnjih par dana svim silama upire da od javnosti sakrije da mu manevri s Thompsonom ne pomažu u zadržavanju vlasti na idućim izborima", zaključivši da će "izgubiti izbore ako nastave ovim putem".

Što pokazuju ankete?

RTL je nedavno u suradnji s Promocijom plus donio istraživanje CRO Demoskop za veljaču. Prema tom istraživanju, HDZ je uvjerljivo prvi izbor birača s 30,6 posto (u odnosu na 27,5 posto iz posljednjeg mjerenja u prosincu).

To je rast od 3 postotna boda u odnosu na kraj godine. SDP ostaje drugi izbor (23,1 posto), a Možemo je na 13,3 posto. Domovinski pokret sad ima 1,6 posto podrške. Doista, ovi rezultati pokazuju da trenutačno lijevi blok ima veću ukupnu potporu od HDZ-a i DP-a.

Takve je postotke nezahvalno mehanički zbrajati jer se izbori u Hrvatskoj ne dobivaju na nacionalnoj razini, nego u deset zasebnih izbornih jedinica, a mandati se dijele po D'Hondtovoj metodi. To znači da nije presudan samo ukupni postotak, nego i teritorijalna raspoređenost potpore. Stranke koje imaju ravnomjernu i stabilnu podršku u svim jedinicama, poput HDZ-a, u pravilu su učinkovitije u pretvaranju glasova u mandate.

Ako se na trenutak maknu sve finese izborne matematike, raspodjele po jedinicama i D'Hondtove formule, ostaje jedno grubo političko pitanje - mogu li Milanović, SDP i Možemo, neovisno o tome hoće li predsjednik ići sa svojom listom ili s ove dvije stranke, zajedno maknuti HDZ s vlasti?

Cipek: Što će Milanoviću posebna lista?

O tome smo razgovarali s profesorom zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Tihomirom Cipekom. Misli da Milanovićeva lista ne bi bila dobra za SDP i Možemo.

"Očito je da bi im uzeo dio glasova, a ne bi zahvatio dovoljno birača s desnice. Tim je glasovima uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima, ali to je druga dimenzija. Pitanje je bi li dio njegovih birača s tih izbora, onih sklonih suverenističkoj retorici, bio pokoleban činjenicom da bi vladu poslije sastavljali SDP i Možemo", rekao je Cipek za Index.

"Ne vidim zašto bi išao sa zasebnom listom. Zašto se ne bi pojavio kao kandidat SDP-a i Možemo za predsjednika vlade? Što će mu posebna lista? Zato mislim da je ovo probni balon kako bi se vidjelo kako će javnost reagirati", govori.

Milanović je uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima, ali...

Očito je da u Milanovićevu krugu postoji određeni optimizam. Temelji se prije svega na njegovoj uvjerljivoj pobjedi na predsjedničkim izborima. Takav rezultat može stvarati dojam da bi slična mobilizacija bila moguća i na parlamentarnim izborima.

No HDZ je uvjerljivo pobijedio na lokalnim izborima. Obranili su gotovo sve važnije gradove, županije i mjesta u kojima su vladali. Uz to, osvojili su cijeli niz novih općina i gradova. Vratili su i Šibensko-kninsku županiju, a najveći plijen apsolutno im je bio Split.

... nema pretjerano dobre rezultate na parlamentarnim izborima

Treba podsjetiti i da je HDZ uvjerljivo pobijedio SDP na parlamentarnim izborima 2020. i 2024. godine. S druge strane, Milanović je kao predsjednik SDP-a izgubio parlamentarne izbore 2015. i 2016. godine. Iako su okolnosti tada bile drukčije, činjenica je da mu tada nije uspjelo konsolidirati lijevi blok.

Ni njegova iznenadna i ustavnopravno problematična najava kandidature na parlamentarnim izborima 2024. nije polučila konkretan politički rezultat. Ta epizoda završila je bez stvarnog učinka na raspored snaga u Saboru, a HDZ je ponovno zadržao vlast.

Treba imati na umu i institucionalnu komponentu. Milanović je 18. veljače 2025. prisegnuo za drugi petogodišnji mandat predsjednika To znači da bi eventualna kandidatura na parlamentarnim izborima zahtijevala formalno napuštanje predsjedničke funkcije.

"SDP i Možemo trebaju izaći skupa na izbore, Milanović im daje prednost"

Cipek ističe kako je jasno da bi SDP i Možemo trebali ići zajedno na izbore.

"Možemo ima ideološku priču zeleno-liberalnih vrijednosti, dok SDP može ponuditi organizaciju. Te stranke povezuje i ono što u politologiji nazivamo politikom povijesti, slično tumače povijest i protive se radikalno desnom tumačenju. Na prošlim izborima nisu izašli zajedno, vjerujem da se Možemo tada htio profilirati samostalno", govori Cipek.

"U tome su, čini mi se, i uspjeli, pogotovo snažnim stavovima protiv radikalnog desničarenja i u obrani ustavnih vrijednosti. Ne vole agresiju, a koncerti koje smo imali u posljednje vrijeme jesu neka vrsta agresije. U koaliciji sa SDP-om vjerujem da ne bi izgubili identitet", dodaje.

Na pitanje bi li Milanović kao kandidat za premijera bio prednost za takvu koaliciju, Cipek odgovara potvrdno: "Mislim da i bez Milanovića, SDP i Možemo mogu srušiti HDZ, ali on bi im dao novu energiju. Ima karizmu kakvu nitko u tim strankama nema. On može okupiti ljude, dati energiju koaliciji".

"Pitanje je kako bi se ta energija u njegovu slučaju kanalizirala, ali riječ je o snažnom pokretaču koji im je plus. Iako to nije u skladu s njegovim dosadašnjim djelovanjem, možda im može pomoći i u pronalaženju zajedničkih točaka ako dođe do pucanja koalicije", kaže.

"Važno će biti izbore pretvoriti u dvoboj Milanović - Plenković. U svim anketama Milanović je popularniji, pa će im biti ključno strukturirati kampanju kroz tu prizmu i naglasiti da se izbor svodi na njih dvojicu. Bit će važno i kvalitetno složiti liste po izbornim jedinicama.

Najgora opcija bila bi da ide sa svojom listom jer bi ih time samo oslabio. U tom slučaju, najbolje bi bilo da ih podržava s pozicije predsjednika", objasnio je.

Što će HDZ?

Na pitanje kako bi se u toj priči mogao postaviti HDZ, odgovara: "HDZ se prilagođava, to je njegova bit. Nastavit će svoju politiku u Europi slijedeći liberalne politike, a u Hrvatskoj voditi politiku koketiranja s desnicom. Dobro su prepoznali da desnica jača, ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi, i pozicionirali su se na tom spektru. Pritom ne bih rekao da su izgubili centar."

"HDZ će ostati vjeran toj dvojnosti. Ipak, ne treba isključiti mogućnost preokreta, da potisnu desnicu i vrate se suradnji s nacionalnim manjinama, pa možda i uspostave suradnju s IDS-om. No treba naglasiti da desnica doista jača posvuda. To je povezano i sa strahom, od stranaca i od promjena.

Politički fenomeni prvo nastaju u društvu, a tek se potom artikuliraju u politici. Tako je i s ovim trendom jačanja desnice, čini mi se da se otvara prostor i za neku radikalniju stranku", zaključuje Cipek.