UKRAJINA se i dalje uvelike oslanja na američku vojnu tehnologiju, obavještajne podatke i pojedine ključne obrambene sustave, iako je Europa preuzela veći dio financijskog tereta potpore Kijevu. Zaoštravanje odnosa između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog ponovno je otvorilo pitanje može li Ukrajina nastaviti obranu bez potpore Washingtona, analizira CNN.

Trump je kritizirao Zelenskog zbog, kako smatra, nedovoljne spremnosti na pregovore o završetku rata, dok je Kijev optužio Washington za uskraćivanje ključne vojne pomoći. U međuvremenu se nastavljaju ruski napadi, a ukrajinske vlasti upozoravaju na poteškoće uzrokovane prekidima ili ograničenjima američke potpore.

Prema analitičarima, SAD na Ukrajinu može utjecati na tri glavna područja: gospodarskom, vojnom i političkom. Posljedice eventualnog daljnjeg povlačenja američke potpore mogle bi biti ozbiljne, no stručnjaci ne smatraju da bi to nužno značilo i slom ukrajinskog otpora.

Europa preuzela veći dio financijskog tereta

Administracija Donalda Trumpa početkom 2025. obustavila je odobravanje novih paketa pomoći Ukrajini. Unatoč tome, dio američkog oružja naručenog tijekom mandata njegova prethodnika Joea Bidena i dalje stiže u Ukrajinu, iako su mnogi raniji ugovori u međuvremenu ispunjeni.

Prema podacima njemačkog Instituta za svjetsko gospodarstvo u Kielu, koji prati međunarodnu pomoć Ukrajini, SAD je od početka ruske invazije punog opsega 2022. Ukrajini pružio najmanje 131,5 milijardi dolara ukupne pomoći. Time je ostao njezin najveći pojedinačni donator.

Europska unija i njezine članice zajedno su, prema istim podacima, osigurale najmanje 228,5 milijardi dolara pomoći. Među članicama EU-a koje su izdvojile najviše vojne pomoći nalaze se Njemačka, Danska, Nizozemska i Švedska. Značajan doprinos dale su i Ujedinjeno Kraljevstvo te Norveška.

Dio europske potpore dolazi u obliku kupnje američkog oružja koje europske države potom šalju Ukrajini. Međutim, takvi transferi i dalje zahtijevaju odobrenje američkog Ministarstva obrane, što Washingtonu ostavlja mogućnost utjecaja na isporuke.

Nedostatak projektila Patriot povećava ranjivost

Jedan od najvećih problema ukrajinske protuzračne obrane nedostatak je presretačkih projektila za sustave Patriot, koji su među rijetkim sredstvima sposobnima za presretanje balističkih projektila.

Zelenski je upozorio da kasne isporuke projektila koje su već bile dogovorene. Prema njegovim riječima, Ukrajina je u ključnom trenutku ostala bez dijela streljiva potrebnog za obranu od ruskih balističkih napada.

Tijekom jednog od nedavnih ruskih napada na Kijev nijedan balistički projektil nije presretnut, što upućuje na to da su zalihe presretača Patriot bile iscrpljene ili kritično niske.

Zelenski je poručio da Ukrajini u takvim okolnostima treba konkretnija potpora saveznika, uključujući isporuku naprednijih projektila i nastavak sankcija protiv Rusije.

Analitičari ipak ocjenjuju da bi dugotrajnije blokiranje kupnje američkog oružja moglo pogoditi i američke obrambene tvrtke, zbog čega ne smatraju izvjesnim da bi takva ograničenja ostala na snazi dulje vrijeme.

Obavještajni podaci i satelitske veze ključni su za obranu

Iako je američka financijska pomoć smanjena, Ukrajina se i dalje snažno oslanja na američke obavještajne podatke i tehnološke sustave. Među njima su proturaketni sustavi Patriot, satelitska komunikacijska infrastruktura Starshield, namijenjena vojnim korisnicima, te napredne tehnologije za upozoravanje na raketne napade.

Prema Maxu Bergmannu, direktoru programa za Rusiju u vašingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije, europske države nemaju odgovarajuće zamjene za neke od tih američkih kapaciteta. Istaknuo je da su se europske zemlje desetljećima oslanjale na SAD umjesto da razvijaju vlastite sustave.

Bergmann smatra da bi daljnji prekidi američke potpore mogli imati teške posljedice za Ukrajinu, uključujući veću gospodarsku štetu, veći broj civilnih žrtava i dodatno raseljavanje stanovništva. Ipak, sumnja da bi takav razvoj događaja sam po sebi slomio ukrajinsku volju za nastavkom borbe.

Zelenski je ranije izvijestio da Ukrajina u nekoliko navrata nije dobila američka obavještajna upozorenja o mogućim balističkim napadima. Prema ukrajinskim dužnosnicima, zbog toga su pojedini ruski napadi pogodili ciljeve bez uobičajenog pravodobnog upozorenja stanovništvu, što je moglo pridonijeti većem broju civilnih žrtava.

Američki State Department i Trump odbacili su tvrdnje da je Washington ograničio razmjenu obavještajnih podataka. Zelenski je poslije izjavio da razmjena podataka ponovno funkcionira.

Neizvjesnost oko sustava Starshield

Ukrajinsko ministarstvo obrane priopćilo je da je ponovno uspostavljen puni pristup sustavu Starshield. Ipak, nije odmah bilo jasno jesu li se promjene osjetile na svim područjima zemlje.

Ograničenja brzine i uporabe satelitske komunikacije, prema ukrajinskim dužnosnicima, ometala su rad presretačkih bespilotnih letjelica i otežavala vojne operacije na dijelovima bojišnice.

Trump i pojedini visoki dužnosnici njegove administracije zanijekali su da su naredili ograničavanje ukrajinskog pristupa sustavu, ali nisu ponudili jasno objašnjenje onoga što se dogodilo. Vlasnik Starlinka i Starshielda Elon Musk također je odbacio tvrdnje da je samostalno donio takvu odluku, navodeći da o ograničenjima odlučuje američka vojska, a konačnu riječ ima predsjednik SAD-a.

Stručnjaci upozoravaju da bi svaki novi prekid ili ograničenje američkih sustava u kratkom roku mogli ozbiljno pogoditi ukrajinske obrambene sposobnosti. Dugoročno bi, međutim, europske države mogle povećati ulaganja u razvoj vlastitih tehnologija kako bi smanjile ovisnost o Washingtonu.

Bergmann je pritom istaknuo da Ukrajina za dio američkih usluga i oružja plaća, pa se ne radi isključivo o besplatnoj pomoći. Prema njegovoj ocjeni, neizvjesnost oko isporuka dovodi u pitanje i pouzdanost SAD-a kao dobavljača obrambene opreme i tehnologije.

Zaoštravanje odnosa koristi Moskvi

Spor između Washingtona i Kijeva ima posljedice koje nadilaze vojnu pomoć. Analitičari upozoravaju da bi rusko vodstvo moglo zaključiti kako će dugotrajni rat s vremenom oslabiti odlučnost europskih saveznika Ukrajine.

Napetosti su dodatno porasle nakon niza poteza Trumpove administracije povezanih s Rusijom, uključujući odgodu ili ublažavanje pojedinih sankcijskih mjera prije njihova stupanja na snagu te dogovor koji Rusiji omogućuje izvoz dizelskog goriva. Moskva pritom nije odustala od svojih opsežnih zahtjeva za završetak rata.

Natia Seskuria, viša istraživačica za Rusiju i Euroaziju u britanskom Kraljevskom institutu za obrambene i sigurnosne studije (RUSI), ocijenila je da američki pritisak na Kijev može potaknuti Moskvu na zaključak da će europska potpora Ukrajini s vremenom oslabjeti.

Slično razmišlja i John Lough, voditelj međunarodnih partnerstava u Centru za nove euroazijske strategije. Prema njegovoj ocjeni, aktualni razvoj događaja dodatno naglašava razlike između američke i europske politike prema ratu.

Cijene goriva dodatno opterećuju odnose

Trump je ublažavanje sankcija povezao s oslobađanjem američkog državljanina Stephena Hubbarda, koji je bio pritvoren u Rusiji, iako je ranije tvrdio da Washington Moskvi nije dao ništa zauzvrat za njegovo oslobađanje.

Dio napetosti mogao bi se smanjiti nakon američkih međuizbora, smatraju pojedini analitičari, no pitanje cijena goriva i nepopularnosti rata s Iranom moglo bi nastaviti opterećivati Trumpovu administraciju.

Lough smatra da ukrajinski napadi na ruske rafinerije nafte dodatno pogoršavaju odnose s Trumpom. Prema njegovoj ocjeni, takvi napadi američkom predsjedniku pružaju povod da odgovornost za rast cijena goriva prebaci na Ukrajinu, umjesto da se usredotoči na posljedice rata s Iranom.

Može li Ukrajina nastaviti bez SAD-a?

Ukrajina je od početka ruske invazije povećala vlastitu proizvodnju naoružanja, dok je Europa preuzela veći dio financiranja i vojne potpore. Ti čimbenici omogućuju Kijevu da nastavi obranu i u uvjetima smanjene američke pomoći.

Ipak, zamjena za američke obavještajne kapacitete, napredne proturaketne sustave i satelitsku komunikaciju ne može se uspostaviti preko noći. U slučaju novih ograničenja, Ukrajina bi se mogla suočiti s većim gubicima, slabijom zaštitom gradova i težim uvjetima na bojišnici.

Zaključak analitičara jest da smanjenje američke potpore ne znači nužno trenutačni prekid ukrajinskog otpora, ali bi moglo znatno povećati cijenu nastavka rata. Dugoročna sposobnost Kijeva da se obrani ovisit će i o tome koliko brzo europske države mogu nadomjestiti ključne američke vojne i tehnološke kapacitete.