MOŽEMO je objavio peticiju za strožu regulaciju kockanja i igara na sreću.

"Ovom peticijom želimo prikupiti potpis svakoga od vas koji prepoznaje kladionice i igre na sreću kao opasnost za mentalno zdravlje osobe, ali i opasnost za obitelj i prijatelje", navode iz stranke.

"Čak 50 tisuća Hrvata je ovisno o kockanju i kladionicama. Uzmemo li u obzir da svaki ovisnik o kockanju utječe na šest osoba iz svoje okoline, dolazimo do gotovo četvrt milijuna ljudi u Hrvatskoj koji su žrtve tzv. igara na sreću, odnosno klađenja i kocke.

Svojim potpisom pridonijet ćete vidljivosti ovog problema i napraviti pritisak na one koji će sastavljati novu Vladu, da odmah na početku mandata krenu u koštac s problem dostupnosti i ovisnosti o igrama na sreću. Mi se obavezujemo to učiniti u prvoj godini našeg mandata", poručuju iz stranke Možemo.

Prema podacima Porezne uprave, od poreza i naknada od igara na sreću u državni proračun u 2021. uplaćeno je 190.5 milijuna eura, u 2022. godini 251.1 milijun, a prošla godina bila je rekordna s 310.7 milijuna eura koji su se slili iz "automata za sreću".

Svake godine velik porast isplata u igrama klađenja 

Organizatori igara na sreću prijavili su za prosinac 2021. godine 1330 uplatnih mjesta u kladionicama i 3608 samoposlužnih terminala za klađenje, za prosinac 2022. godine 1302 uplatna mjesta i 3642 samoposlužna terminala, te za prosinac 2023. godine 1294 uplatna mjesta i 3743 samoposlužna terminala za klađenje.

Također, ukupne isplate u igrama klađenja koje su prijavljene u 2021. iznosile su 564 milijuna eura, 2022. godine 681.3 milijuna, a u 2023. godini 882.9 milijuna eura.

Iz Porezne uprave naglašavaju da se prihod od igara na sreću raspoređuje za financiranje programa organizacija koje promiču razvoj sporta i bore se protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti.

Tim se novcem financira socijalna i humanitarna djelatnost, potrebe osoba s invaliditetom, ulaže se u razvoj tehničke kulture i kulture općenito, u izvaninstitucionalnu naobrazbu djece i mladih te organizacije za razvoj civilnog društva.

Stoga bi, gledajući samo iznose kojima se puni državni proračun kroz kladioničke kanale, laik mogao zaključiti kako bi razvoj igara na sreću trebalo još više poticati.

No stručnjaci smatraju prepuštanje svim vrstama igara na sreću pošašću suvremenog društva. U želji za brzom zaradom pojedinci razviju tešku ovisnost i zbog toga, osim duševnog zdravlja, ugrožavaju stabilnost obitelji, koju dovode do financijskog kraha, a znanstvena istraživanja dokazala su blisku vezu odavanja kocki s porastom kaznenih djela.

I ekonomisti kažu da je to najgori mogući oblik ulaganja i načina punjenja proračuna jer uloženi novac ne stvara novu vrijednost, a otprilike ista svota potroši se na saniranje šteta nastalih od "kulta brze zarade".

Ovisnici o kocki tri puta podložniji razvoju drugih ovisnosti

Stručna studija Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pokazuje da društveni troškovi zbog ovisnosti o kockanju u Hrvatskoj čine između 34 i 77 posto ukupnih godišnjih prihoda od igara na sreću.

U istoj studiji napominje se kako je ovisnost o kockanju uvrštena 2013. godine u službenu klasifikaciju bolesti Američke psihijatrijske udruge.

Kockanje posebice negativno utječe na zdravstveni sustav, koji ionako grca u dugovima, a ovisnici o kocki tri su puta podložniji razvoju drugih ovisnosti, gdje prednjači ovisnost o alkoholu. 

Autori studije nalaze značajne rodne razlike kod sklonosti kockanju. Kod žena se problemi počinju javljati nakon što su već doživjele prve susrete s anksioznošću, depresijom i konzumacijom psihoaktivnih tvari.

Muškarci, pak, u značajno većoj mjeri razvijaju druge simptome lošeg mentalnog zdravlja kao posljedicu kockanja, a najčešći su depresija i suicidalnost.

Sve te posljedice stvaraju više ili manje izravne troškove društvu jer traže angažman i resurse javnog sektora u području zdravstva, pravosuđa, socijalne skrbi i obiteljsko-pravne zaštite, dok istovremeno opterećuju gospodarsku produktivnost.

Psihijatrijska struka se izrazito negativno odnosi prema načinu na koji država tretira kladionice, za koje kažu da su leglo stvaranja težih oblika ovisnosti.

Reklame za casina iskaču na svakom uglu

Psihijatar Davor Bodor iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan Zagreb, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti, smatra poražavajućim to što se ovisnost o kockanju fundamentalno različito tretira u odnosu na ostale ovisnosti.

Zakonom je zabranjeno reklamiranje duhanskih proizvoda i alkoholnih pića, a o opijatima ne treba trošiti riječi. S druge strane, reklame za kladionice, pogotovo online casina, iskaču na svakom uglu.

Bodor upozorava kako je riječ o perfidnim i dobro osmišljenim reklamnim porukama koje u prvi plan stavljaju mogućnost enormnih dobitaka. Takvom načinu mamljenja mušterija jednako su podložni svi slojevi društva, a najporaznije je što su mu izložena i djeca.

"Zakonodavac brani otvaranje casina u blizini škola, ali time ne postiže željeni rezultat jer casina se otvaraju u prizemljima ili podrumima višestambenih zgrada, gdje također žive djeca i maloljetnici kojima je privid lake zarade nadohvat ruke", kaže.

"Kockanje je specifično u odnosu na ostale ovisnosti"

Osim toga, kockanje je specifično u odnosu na ostale ovisnosti jer ga se ne može otkriti kao što se u alkoholičara istina detektira alkometrom. Kod kockara ne postoji ni "predoziranje" pa se lakše skrivaju od okoline, a ovisniku treba dulje da si prizna kako je zagrezao u opasnu naviku.

Okorjelim kockarima treba više vremena da potraže stručnu pomoć, a to rade uglavnom nakon što im se pojave suicidalne misli, pronevjere novac ili obitelj odvedu na prosjački štap.

No Bodor je ipak barem djelomično optimističan jer odvikavanje od kocke, što se uglavnom provodi psihoterapijom u koju je često uključena obitelj, pokazuje dobre rezultate.

Odvikavanje obično traje do pola godine, po potrebi dulje, ali prvi korak mora učiniti sam ovisnik, kojem su za liječenje otvorena vrata javnozdravstvenih ustanova.