Mozgovi kukaca mogli bi pokrenuti AI revoluciju
MUNJEVITO brze reakcije vinskih mušica i drugih kukaca mogle bi revolucionirati sustave umjetne inteligencije, poput onih u samovozećim automobilima, tvrde stručnjaci. Znanstvenici sa Sveučilišta u Sheffieldu, proučavajući mozgove i oči muha, otkrili su značajku "turbo pojačanja", poznatu kao visokofrekventno skakanje, koja kukcima omogućuje reakciju izvanrednom brzinom i preciznošću, piše BBC News.
Istraživanje je pokazalo da kućne i vinske mušice ne obrađuju vizualne informacije pasivno, kako se ranije vjerovalo. Umjesto da samo promatraju svijet, kukci trzaju svojim tijelima u sinkronizaciji s onim što vide. Stručnjaci kažu da ti sitni, nagli pokreti, slični brzim pokretima očiju poznatima kao sakade, pomažu njihovim mozgovima da brže i jasnije prime informacije o svijetu koji ih okružuje. Taj bi mehanizam mogao učiniti robote i samovozeće automobile pametnijima i energetski učinkovitijima jer bi za prikupljanje informacija koristili pokret umjesto da se oslanjaju isključivo na računala.
Iznimne brzine ingormacija
"Naša otkrića ukazuju na fundamentalno nov način na koji treba promatrati obradu informacija u mozgu", izjavio je profesor Mikko Juusola sa Škole bioloških znanosti.
Studija, objavljena u časopisu Nature Communications, otkrila je da kada kukac naglo skrene, njegov mozak "preskače" u višu brzinu, što mu omogućuje da se usredotoči na najvažnije i najbrže pokretne informacije, pojasnio je Juusola. Ovaj mehanizam omogućuje kukcima da prevladaju fizička i neuronska ograničenja koja bi inače limitirala njihovu percepciju te podržava ponašanja poput brzog leta i izbjegavanja predatora.
"Pokazali smo kako čak i sićušni mozgovi mogu rješavati složene probleme nevjerojatnom brzinom", rekao je Juusola, glavni autor studije.
Revolucija za umjetnu inteligenciju
Budući sustavi umjetne inteligencije - posebno oni koji se koriste u robotici, autonomnim vozilima i donošenju odluka u stvarnom vremenu - mogli bi doživjeti revoluciju usvajanjem sličnih načela obrade informacija vođene pokretom i prilagodljivim pristupom, rekao je dr. Jouni Takalo.
"Ova saznanja osporavaju tradicionalne modele neuronske obrade, koji polaze od pretpostavke da informacije teku utvrđenim putovima s postojećim kašnjenjima.
Umjesto toga, rezultati podupiru novi konceptualni okvir u kojem je vid zajednički napor između pokreta kukca, vizualnih podražaja koje prima i reakcija njegovog mozga", izjavio je dr. Takalo, koji je vodio razvoj biofizički realističnog statističkog modela na kojem se temelji rad.