SABORSKA zastupnica Anka Mrak Taritaš (GLAS) priznala je kako je svjesna da sutrašnja saborska rasprava o povjerenju premijeru Andreju Plenkoviću neće dovesti do pada Vlade, ali napominje kako je zadaća oporbe otvoriti pitanje odgovornosti za nezakonito odloženi otpad u Lici.

Odbacila je Plenkovićevu ocjenu da je riječ o odgovornosti nižih razina vlasti. "Nemojmo biti smiješni. Nije ta lokalna razina iz Like dogovorila sve to što je dogovoreno", kazala je tijekom gostovanja u emisiji Oporbeni zarez. 

Kao poruku Vladi izdvojila je prosvjed u Zagrebu, podsjetivši kako na njemu nisu govorili političari, nego građani, predstavnici udruga te ljudi iz Gospića i Like. "Bili su tamo ljudi različitih političkih uvjerenja i različite životne dobi i mislim da je to poruka koju premijer treba vidjeti i čitati", istaknula je. 

"Problem s otpadom u Lici vrh je ledene sante"

Uvjerena je da slučaj u Lici pokazuje mnogo širi problem gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Napomenula je da su upravo građani Like upozoravali na velik broj kamiona koji su dovozili otpad. "Taj problem s otpadom u Lici vrh je ledene sante koja pokazuje da u cijeloj Hrvatskoj imamo problem s otpadom", izjavila je Mrak Taritaš. 

Tvrdi da nije riječ samo o ilegalno odloženom otpadu, nego i o otpadu koji se u Hrvatsku uvozi legalno. Ukazala je na zakonske odredbe iz 2019. za koje tvrdi da su liberalizirale uvoz otpada. Poručila je da se problem prije svega mora sagledavati na temelju stručnih upozorenja, dok je zadaća oporbe ukazivati na propuste vlasti.

Dodala je da se u slučaju otpada ne radi samo o neredu u sustavu. "Ovdje čak nije samo nered u pitanju, ovdje je i ogromna korupcija u pitanju. Sjetimo se samo glavnog državnog odvjetnika Mikulića i mislim da će svima biti sve jasno", rekla je. 

"Otvara se ozbiljno pitanje o institucijama hrvatske države"

Komentirala je ulogu SOA-e, upitavši zašto informacije o otpadu nisu dostavljene nadležnima. "Odjedanput se ispostavilo da su oni znali, a svoje izvješće nikome nisu dostavili. Što su radili s tim podacima? Tu se otvara ozbiljno pitanje o tome kako institucije hrvatske države funkcioniraju ili ne funkcioniraju", naglasila je. 

Poziva da se utvrdi zašto informacije kojima je SOA, prema njezinim riječima, raspolagala još od 2022. nisu završile na adresama na kojima su trebale. "Pitanje koje si moramo svi zajedno postaviti jest zašto to nisu napravili. I onda se pitate kojoj instituciji možete vjerovati u ovoj zemlji", navela je. 

Ponovila je da problem otpada značajno nadilazi slučaj u Lici. Pozvala se na aplikaciju u kojoj građani mogu evidentirati lokacije nepropisno odloženog otpada te navela da ih je trenutačno evidentirano oko 22 tisuće.

"To mogu biti neke male situacije, ali mogu biti i ozbiljne. U ovako maloj zemlji imamo evidentirane 22 tisuće lokacija na kojima se neprimjereno odlaže različiti otpad", upozorila je. Uvjerena je da bi takav broj trebao biti alarm nadležnoj ministrici i Ministarstvu te pokazatelj da Hrvatska ima ozbiljan problem s gospodarenjem otpadom.

O stadionu Maksimir

Govorila je i o nesuglasicama oko odabranog idejnog rješenja za novi Dinamov stadion u Maksimiru. Napomenula je da je riječ o međunarodnom natječaju na koji je pristiglo 88 radova, među kojima i radovi renomiranih svjetskih arhitektonskih ureda. "Ovo što mi sada radimo s tim natječajem je sramota Hrvatske u odnosu na svijet", ustvrdila je. 

Kritizirala je burne reakcije koje su uslijedile ubrzo nakon objave rezultata, kao i to što se o izgledu stadiona raspravlja dok je projekt još u ranoj fazi. "Ovo je idejno rješenje. Mi nismo došli ni do idejnog projekta, a raspravljalo se o boji stolica", kazala je. 

Tvrdi da je Maksimir važan dio identiteta Zagreba i "memorije prostora" te je otvoreno podržala pobjedničko rješenje. "Meni se ovo rješenje dopada. Mislim da mu je trebalo dati priliku i da ga je trebalo razvijati dalje", izjavila je. 

Ponovila je da se projekt od idejnog rješenja do konačne izvedbe ionako mijenja i prilagođava brojnim zahtjevima, od konstrukcije i osunčanja do vjetra i oborina. "Nažalost, od samog početka ovom rješenju nije dana mogućnost da ide dalje u život", dodala je. 

Protivi se rušenju Poljuda

Govoreći o Poljudu, izrazila je uvjerenje da ga treba rekonstruirati, a ne rušiti. "Za mene je Poljud, uz Dioklecijanovu palaču i Svetog Duju, treća memorija prostora Splita. To je vrhunsko djelo arhitekture i jedna od najvećih grehota bila bi da se ruši", smatra Mrak Taritaš. 

Istaknula je da stadion treba rekonstruirati tako da ponovno bude potpuno upotrebljiv, dok bi se za eventualne dodatne sportske sadržaje mogla pronaći druga lokacija.

Ustvrdila je stadioni smješteni unutar izgrađenog gradskog tkiva, poput Maksimira i Poljuda, zahtijevaju poseban odnos prema arhitekturi i prostoru. "Kad stadione radite u urbanom tkivu, onda oni moraju biti biseri u odnosu na arhitekturu i prostor", zaključila je.