HRVATSKA je 2020. nadmašila sve zemlje Europske unije, pa čak i vlastite prijašnje rekorde, jer čak 76.9 posto mladih u dobi od 18 do 34 i dalje živi s roditeljima, upozorila je u četvrtak Mreža mladih Hrvatske, koja je uputila dopis vladi s upitom o provedenim politikama za mlade.

Prema podacima Eurostata iz 2019., Hrvati s roditeljima u prosjeku žive do 32. godine i po tome smo najgori u EU. Prosjek u EU je 26 godina. S druge strane, u Švedskoj, koja je na drugom kraju ljestvice od Hrvatske, mladi s roditeljima žive do u prosjeku 18. godine.

U povodu Međunarodnog dana mladih 12. kolovoza Mreža mladih Hrvatske (MMH) od predsjednika vlade Andreja Plenkovića i državne tajnice Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željke Josić zatražili su očitovanje o razini provedenosti njihovih preporuka i zahtjeva koje su, tvrde, na iste adrese uputili prije točno godinu dana. Odgovor očekuju za 15 dana. 

Povećana nezaposlenost, nesigurna stambena situacija, nedostatak kvalitetnog obrazovanja, nedostatno uključivanje mladih u procese donošenja odluka, a politika za mlade ni za lijek, problemi su na koje u dopisu ističe MMH. 

Ti problemi opterećuju mlade i posljedično vode do brojnih drugih problema u njihovim životima, dodaju u priopćenju.

Traže reakciju vlade

Mreža mladih, kao krovna organizacija mladih u Hrvatskoj koja predstavlja 72 udruge mladih, zatražila je stoga od vladajućih da ukažu na preporuke mladih koje su uvrstili u svoje planove te one koje su već u provedbi i njihove rezultate.

"Prema svemu što je vidljivo u stvarnom životu, takvih neće biti puno. Ostaje samo pitanje – zašto su mladi i dalje 'posljednja rupa na svirali'?" upitala se Mreža mladih. U prilog tome ponovo ističu da su u doba pandemije, prema statistikama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bez posla u najvećem broju ostale osobe u dobi od 21 do 29 godina - njih gotovo osam tisuća.

Tvrde da ti podaci "Vladu previše i ne zamaraju" pa je pred nekoliko mjeseci s indikativnog kalendara jednostavno nestao natječaj kojim su trebala biti dodijeljena financijska sredstva iz Europskog socijalnog fonda udrugama mladih i za mlade.

Objašnjenje za to bilo je da se novac preraspodijelio u ostale kategorije i sada za mlade nije ostalo ništa do kraja ove godine.

Nezadovoljni natječajem

No natječaj za mlade zato je raspisao Središnji državni ured za demografiju i mlade - nakon dvogodišnjeg najavljivanja. Udruge mladih i za mlade nisu oduševljene ovim natječajem jer, u usporedbi s prijašnjim, uvjeti nisu poticajni za sklapanje partnerstava i sam financijski iznos nije u skladu s onim što je bilo predviđeno.

Štoviše, kažu, ukupna sredstva za jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva nedavno su smanjena sa 700 milijuna na 100 milijuna kuna, čime je ozbiljno ugrožena opstojnost tih organizacija koje nisu proračunski korisnici, ali zapošljavaju više od 16.000 zaposlenika te pružaju usluge od javnog interesa, upozorava u priopćenju Mreža mladih.