ZAŠTITNE mreže protiv dronova, kakve se inače koriste na bojišnici, postavljene su u blizini rezidencije ruskog predsjednika Vladimira Putina u Valdajskoj oblasti. Mreže su uočene na otprilike devet kilometara od kompleksa, a snimke koje je u utorak podijelio novinar Oleg Kašin prikazuju mrežaste strukture koje prekrivaju parkirališta za kamione uz obližnju autocestu.

Postavljanje ovakve zaštite, kako navode izvori, moglo bi odražavati sve veću zabrinutost za sigurnost nakon ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama, piše Kyiv Post.

Privatno utočište

Sustavi mrežaste zaštite, koji se masovno koriste na ukrajinskom bojištu, pojavili su se tako i u Novgorodskoj oblasti. Kašin je na Telegramu objavio fotografije koje je, kako navodi portal Meduza, dobio od čitatelja. Portal Agentstvo analizirao je snimke i utvrdio da su nastale uz autocestu u Valdajskoj oblasti.

Rezidencija u Valdaju smatra se jednim od ključnih privatnih utočišta za Putina i njegov najuži krug suradnika. Prema nekim navodima, ondje se nalazi i replika njegova ureda iz Kremlja. Mreže protiv dronova inače se na prvim crtama bojišnice koriste za zaštitu opreme i vozila od napada malih dronova ili streljiva koje bespilotne letjelice ispuštaju.

Ruslan Levijev, osnivač organizacije Conflict Intelligence Team (CIT), sugerira kako ove strukture možda ne služe samo kao fizička zaštita vozila, već i kao sredstvo za kontrolu njihova kretanja.

On je pojačane mjere sigurnosti povezao s ukrajinskom operacijom "Paukova mreža" (Pavutyna). Tu je operaciju 1. lipnja 2025. godine provela Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) i bio je to jedan od najsloženijih dalekometnih napada u povijesti ukrajinskih obavještajnih službi.

Nova oprema

Operateri dronova iz Centra za specijalne operacije "Alfa" tada su izveli napad na najmanje pet ruskih zračnih baza u više regija. Oštetili su ili uništili 41 zrakoplov, uključujući strateške bombardere koji se koriste za raketne napade na Ukrajinu.

Tijekom vremena, ukrajinski operativci su na teren dopremili oko 150 FPV dronova (s pogledom iz prvog lica) i popratnu opremu, uključujući kabine za lansiranje, kao i teško dostupne komponente poput baterija i solarnih panela za autonomne sustave.

Prema izvješću Radija Slobodna Europa iz travnja, Rusija je do ožujka ove godine oko Putinove rezidencije u Valdaju izgradila sedam novih tornjeva opremljenih protuzračnim sustavima Pancir. Satelitske snimke portala Planet.com pokazuju da je izgradnja tornjeva započela istovremeno 17. ožujka.

Neke od struktura već su opremljene sustavima protuzračne obrane. Obrana sada čini dva koncentrična prstena oko rezidencije, čime je ukupan broj protuzračnih sustava u neposrednoj blizini porastao na 27, navodi se u izvješću.

Utvrđivanje i na drugim ključnim lokacijama

Jačanje obrane oko Valdaja dio je šireg obrasca koji se primjećuje na ključnim strateškim lokacijama u Rusiji. Više od 20 tornjeva s teškim strojnicama i nekoliko sustava Pancir postavljeno je u posebnoj gospodarskoj zoni Alabuga u Tatarstanu, gdje Rusija proizvodi dronove "Geran", modificirane verzije iranskih dronova Šahed.

U svibnju je popularni ruski navigacijski servis Yandex Karte navodno "sakrio" Putinovu rezidenciju u Valdaju, što je potez koji se inače primjenjuje na osjetljive vojne ili industrijske lokacije. Područje je također zamućeno na satelitskim snimkama.

Financial Times (FT) izvijestio je da su ruske vlasti ograničile dijelove posebne nadzorne mreže koja se koristi za zaštitu visokih dužnosnika, uključujući i predsjednika, zbog straha od zlouporabe pomoću naprednih alata umjetne inteligencije.

Zabrinutost zbog naprednog nadzora

Pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom, FT navodi da su mjere potaknute zabrinutošću da bi se obavještajne tehnike, slične onima korištenima protiv iranskih dužnosnika, mogle primijeniti i u Rusiji. To bi stranim službama omogućilo mapiranje kretanja i sastanaka najvišeg državnog vrha.

Zbog toga je sustav, koji je odvojen od šire moskovske mreže s gotovo 300.000 nadzornih kamera, bio privremeno isključen. Ponovno je aktiviran tek nakon što su ga inženjeri izolirali od interneta kako bi se smanjile potencijalne ranjivosti.

U istom se izvješću spominje i zabrinutost u Moskvi zbog sposobnosti Ukrajine da prodre u sustave prometnih kamera i koristi podatke o lokaciji mobilnih telefona za praćenje visokih ruskih vojnih časnika.

Neovisni ukrajinski haker izjavio je za FT da se nadzornim kamerama u Moskvi, uključujući i one u blizini Kremlja, redovito pristupa, iako ostaje nejasno kako bi se takvi podaci mogli koristiti u širem opsegu.