LJETNE noći u centru Splita već godinama šalju u svijet istu sliku - pijani turisti koji narušavaju javni red i mir, a građani ih u ranim jutarnjim satima pronalaze onesviještene kako leže na ulicama te zbog njih pozivaju Hitnu pomoć. Takve intervencije iz ljeta u ljeto postaju gotovo svakodnevica.

Svaka takva intervencija znači angažman ljudi i resursa Hitne medicinske službe. Dok neke europske države već naplaćuju dio troškova osobama koje zbog prekomjernog alkohola završe na intervenciji, Hrvatska još nema takvu praksu. Trebaju li turisti koji se vlastitim neodgovornim ponašanjem dovedu u takvo stanje sudjelovati u plaćanju intervencije?

Alkohol i noćni izlasci pune raspored Hitne

Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije tijekom lipnja zabilježio je više od 50 poziva za intervencije povezane s alkoholiziranošću. Na teren su izašli zbog 44 osobe, dok osam osoba nakon dolaska ekipe nije pronađeno. Među onima kojima je pomoć pružena bile su i dvije maloljetne osobe.

Podaci iz Statističke analize turističkog prometa na području Grada Splita u 2024. godini pokazuju da među gostima i dalje dominiraju mlađi turisti. Najviše noćenja ostvarila je skupina od 18 do 24 godine - ukupno 660.547, što potvrđuje da upravo mlađi gosti čine velik dio turističkog prometa u gradu koji je poznat po intenzivnom noćnom životu.

Najveći broj intervencija zbog alkoholiziranosti odnosi se upravo na mlade strane turiste koji tijekom ljetnih mjeseci borave u Splitu. Građani ih nerijetko u ranim jutarnjim satima pronalaze kako leže na ulicama nakon noćnih izlazaka i obilazaka barova u sklopu takozvanih pub crawl tura, tijekom kojih organizirano obilaze više lokala i konzumiraju veće količine alkohola.

Najveći trošak nije samo račun za liječenje, već činjenica da se na zbrinjavanje osoba koje su se zbog prekomjernog opijanja dovele u stanje u kojem im je potrebna medicinska pomoć troše ljudi, vrijeme i resursi Hitne medicinske službe.

Tko plaća kada pijani turist završi na Hitnoj?

Hitna pomoć ne bira kome će pomoći. Njezini timovi izlaze na teren svaki put kada je nečiji život ili zdravlje ugroženo, bez obzira na to kako je do tog stanja došlo. No, svaka takva intervencija ima svoj trošak.

Pitali smo HZZO koliko košta izlazak Hitne pomoći, tko ga plaća kada strani turist zbog alkoholiziranosti završi na ulici te kako se u tim situacijama primjenjuje zdravstveno osiguranje za turiste iz Europske unije i one koji ga nemaju.

Na pitanje koliko košta pojedinačni izlazak Hitne pomoći, iz HZZO-a nisu dostavili cijenu jedne intervencije, već su pojasnili da su troškovi terenskih intervencija uključeni u vrijednost ugovorenih timova hitne medicine. Prema njihovim podacima, jedan T1 tim, koji čine liječnik, medicinska sestra i vozač, HZZO godišnje financira s približno 174 do 195 tisuća eura, ovisno o sastavu tima.

Strani turist na intervenciji Hitne pomoći ne znači nužno trošak za hrvatski zdravstveni sustav. HZZO navodi da troškove za građane EU-a, EGP-a i Švicarske koji imaju Europsku karticu zdravstvenog osiguranja snosi njihov sustav zdravstvenog osiguranja kroz međusobni obračun.

Ako odu iz Hrvatske prije nego što podmire trošak, cijenu plaćamo mi

Ista pravila, ovisno o opsegu prava, vrijede i za državljane država s kojima Hrvatska ima ugovor o socijalnom osiguranju. Turisti iz zemalja s kojima Hrvatska nema takav ugovor troškove liječenja plaćaju sami, osim ako ih pokriva privatno putno osiguranje.

Primjerice, američki turist bez putnog osiguranja koji zbog pijanstva završi na intervenciji Hitne pomoći sam snosi troškove pružene zdravstvene skrbi, odnosno zdravstvena ustanova mu ispostavlja račun.

Pitali smo HZZO što se događa u slučaju kada strani turist kojem je ispostavljen račun za pruženu zdravstvenu uslugu napusti Hrvatsku prije nego što podmiri troškove.

"Regulirano Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, u konačnici trošak koji zdravstvena ustanova nije uspjela naplatiti prema propisanom postupku snosi Ministarstvo zdravstva, iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske", odgovorili su nam.

To znači da u slučajevima kada se trošak intervencije ne uspije naplatiti od turista koji nema odgovarajuće osiguranje, račun ne nestaje, već se podmiruje iz javnih sredstava. Budući da se državni proračun puni iz džepova poreznih obveznika, jasno je da dio tog troška snose građani Hrvatske.

U Italiji pijani turisti na Hitnoj plaćaju 200 eura

Dok se Hrvatska suočava s pitanjem kako rasteretiti hitne službe tijekom turističke sezone, druge europske zemlje problem alkoholiziranih osoba pokušavaju riješiti različitim modelima. Neke su uvele financijsku odgovornost za one koji zbog prekomjerne konzumacije alkohola koriste zdravstvene resurse, a druge su razvile posebne sustave zbrinjavanja izvan bolnica.

U talijanskoj autonomnoj pokrajini Trentino uveden je model prema kojem osobe koje zbog teške alkoholiziranosti završe u hitnom prijemu nakon intervencije Hitne pomoći plaćaju posebnu participaciju od 200 eura. Cilj te mjere nije zamijeniti zdravstvenu skrb niti odbiti pomoć pacijentu, nego dio odgovornosti za korištenje javnih resursa prebaciti na osobu koja se dovela u takvo stanje.

Drukčiji pristup imaju Češka i Poljska, koje već godinama imaju posebne centre za triježnjenje. U njima završavaju osobe koje su toliko alkoholizirane da se ne mogu same brinuti o sebi, ali nisu životno ugrožene i ne trebaju bolničko liječenje. Umjesto da zauzimaju kapacitete hitnih prijama, pod medicinskim nadzorom ostaju u posebnim ustanovama dok se ne otrijezne, a trošak boravka u pravilu snosi sama osoba.

S druge strane, Španjolska problem pokušava rješavati prije nego što dođe do intervencija. U turističkim zonama poput Balearskih otoka, koje godinama imaju problem s takozvanim party turizmom, uvedena su stroža pravila kojima se ograničava pretjerana konzumacija alkohola, od zabrane "happy hour" ponuda i neograničenog točenja alkohola do ograničenja prodaje alkohola u određenim satima.

Ministarstvo: To bi bilo prekomplicirano

Ministarstvo zdravstva pitali smo razmatra li uvođenje posebne naplate ili drugačijih modela zbrinjavanja teško alkoholiziranih osoba i izmjene sustava radi rasterećenja Hitne medicinske službe. Odgovorili su da rješenje ne vide u modelima koje primjenjuju Poljska i Češka, odnosno poručuju da su izmjene zakona i centri za triježnjenje prekomplicirani za uvođenje.

"Uvođenje posebne financijske odgovornosti zahtijevalo bi jasnu zakonsku osnovu i izmjene odgovarajućih propisa. Uspostava centara za triježnjenje također bi zahtijevala definiranje njihova statusa, osnivača, financiranja, kriterija za prijam i otpust, potrebnog kadra, medicinske odgovornosti, sigurnosnih uvjeta te suradnje zdravstvenog sustava, policije, socijalne skrbi i jedinica lokalne i područne samouprave", stoji u odgovoru.

"Takav model mogao bi samo u vrlo maloj mjeri rasteretiti hitnu medicinsku službu i bolničke hitne prijeme, i to za medicinski stabilne osobe kod kojih su prethodno isključena hitna zdravstvena stanja. Ministarstvo će nastaviti pratiti opterećenje hitne medicinske službe i razmatrati mogućnosti njezina daljnjeg rasterećenja", odgovorili su nam.

Dok Hrvatska još razmatra moguće modele, Split iz ljeta u ljeto sve više učvršćuje status party destinacije. Društvene mreže svakodnevno šire prizore provoda koji mladim turistima šalju poruku da se ondje može bezbrižno tulumariti. No, kada takav provod završi pozivom Hitnoj pomoći, odgovornost bi trebali preuzeti oni koji su ih vlastitim ponašanjem izazvali.