WIKIPEDIA u engleskoj verziji, najveća i s više od 6.7 milijuna članaka, u rubrici "Na današnji dan" izdvojila je jedan događaj iz povijesti Hrvatske. Radi se o padu Klisa koji se dogodio na današnji dan 1537., u kojem su se snage branitelja tvrđave Klis pod vodstvom Petra Kružića predale snagama Osmanskog Carstva nakon opsade koja je trajala više od dva desetljeća.

To je jedna epizoda u habsburško-turskim ratovima koji su se vodili u 16., 17. i 18. stoljeću. Ta serija ratova dovela je do postupnog opadanja moći Osmanskog Carstva, ali i Habsburške Monarhije (kasnije Austro-Ugarske) te slijedom događaja do raspada obje višenacionalne državne tvorevine početkom 20.st.

Slavni kapetan kliških Uskoka Petar Kružić

Petar Kružić se obrani tvrđave Klis pridružio 1513., a 1518. ili 1519. ban Petar Berislavić postavio ga je za kapetana utvrde. 1521. je proglašen i kapetanom Senja. Jedan neuspješan napad Osmanlija na tvrđavu Klis zbio se 1522. godine, pod vodstvom Hasan-paše iz Mostara i Mehmed-bega Mihalbegovića. Iste godine je Mihalbegović ponovno pokušao opsadu s 3000 ljudi, ali opet nije uspio.

U veljači 1524. turski kapetan Mustafa s oko 3000 ljudi započeo je opsadu tvrđave Klis. Utvrda je uspjela zadržati invaziju više od dva mjeseca, a Kružić je samo nekoliko dana prije opsade otišao u Senj i okupio vojsku od 1500 pješaka, 60 konjanika i 40 brodova za protunapad na tursku vojsku.

U grad Solin stigao je u noći 10. travnja i pokrenuo napad na vojsku Osmanlija, uništivši njihovu vojsku. Za to postignuće nagrađen je dvorcem Breznica od ugarskog kralja Ludovika II. Od tada je Klis bio pod stalnom prijetnjom turske vojske. 4. lipnja 1532. turska vojska, predvođena Mlečaninom Nicolom Querinijem uz pomoć izdajica, kratkotrajno je osvojila tvrđavu Klis, dok je Kružić tražio pomoć od potencijalnih savezničkih gradova i država.

Ubrzo nakon zauzimanja Kružić se vratio s 2000 ljudi iz Ancone i preuzeo kontrolu nad tvrđavom. 18. rujna je uspio zauzeti tursku tvrđavu u Solinu i pokušao nagovoriti kralja Ferdinanda I. da ondje sagradi utvrdu kako bi se kontrolirala okolica Solina, ali kralj nije ništa poduzeo.

Napadi Osmanlija se nastavljaju, Klis se ne predaje

Osmanlije su nastavile napadati Klis. Pokušavao je Gazi Husrev-beg 1526.,1528., 1531. i 1532. godine. Godine 1534. Osmanlije su pod Mihalbegovićem započele višemjesečnu opsadu sa stalnim topničkim udarima. Ferdinand I. je poticao papu da pošalje brodove da razriješe osmansku opsadu, ali to se nije dogodilo.

Iako su Osmanlije na kraju prekinule opsadu, Ferdinand I. je bio nezadovoljan što papa nije pružio nikakvu pomoć u obrani tvrđave Klis. Do kraja kolovoza 1536. Turci su okupili veliku vojsku i popravili utvrdu u Solinu koju je Kružić osvojio 1532. (a potom je bio prisiljen napustiti) te su sagradili dvije nove utvrde kako bi potpuno okružili Klis.

Od tada je Klis bio pod stalnim napadima, ali su ih uskočki branitelji uspjeli zadržati. Pomoć je stigla u ožujku 1537. kada je Ferdinand I. poslao 3000 vojnika, uglavnom regrutiranih u okolici Trsta, i papa Pavao III. 700 talijanskih vojnika regrutiranih u Anconi.

Konačni pad Klisa i povlačenje Uskoka u Senj

Sultan je poslao 8000 ljudi pod zapovjedništvom Murat-bega Tardića, rođenjem Hrvata iz Šibenika, da Klis stavi pod opsadu. Prvi susret kršćanskih pomoćnih snaga s Osmanlijama bio je neodlučan, ali 12. ožujka bili su svladani dolaskom velikog broja Osmanlija.

Loše uvježbana pojačanja koja su poslali Habsburgovci pobjegla su u strahu od Osmanlija, a njihovi pokušaji da se ponovno ukrcaju na svoje čamce u Solinskom zaljevu uzrokovali su potonuće mnogih brodova.

Sam Kružić je napustio tvrđavu kako bi stupio u kontakt s pojačanjima, ali je zarobljen i pogubljen, nakon čega mu je odrubljena glava i nabijena na kolac koji se izdigao da ga branitelji Klisa vide.

Nakon pogibije kapetana i nedostatka vode branitelji Klisa predali su se Osmanlijama u zamjenu za slobodu. 12. ožujka 1537. grad i tvrđava prepušteni su Turcima. Mnogi su građani napustili grad, a Uskoci su otišli u Senj, gdje su nastavili borbu protiv turskih osvajača.

Kapetan Uskoka Petar Kružić nije ostavio samo povijesni nego i materijalni trag

Još uvijek postoje Stube Petra Kružića koje je on dao izgraditi 1531. kao zavjet. Kasnije su proširene te ih danas od podnožja na Sušaku do crkve Blažene Djevice Marije ima ukupno 561. Na završetku stuba je kapela Svetog Petra, koju je Kružić podigao i u kojoj počiva njegovo tijelo.

Povijesna postrojba Kliški uskoci 12. ožujka svake godine obilježava obljetnicu pogibije Petra Kružića mimohodom iz centra Rijeke prema Trsatu, gdje je Kružić pokopan.