PRIMORSKO-GORANSKA županija do kraja mandata aktualnog županijskog vodstva, odnosno do 2029. godine, namjerava gotovo u potpunosti riješiti problem nedostatka komunalnih vezova za plovila, rekao je župan Ivica Lukanović.

Lukanović je na konferenciji za medije rekao da se u osam županijskih lučkih uprava, na području 102 luke, trenutačno nalazi 10.485 komunalnih i 2379 nautičkih vezova. "U prvoj godini našeg mandata povećali smo broj komunalnih vezova za 300-tinjak", rekao je.

Oko 3260 ljudi čeka vez

Problem nedostatka komunalnih vezova traje desetljećima, a trenutačno je na listama čekanja 7120 zahtjeva. Budući da se građani mogu prijaviti na više lokacija, procjenjuje se da vez zapravo čeka oko 3260 osoba. Najviše ih je na području Bakra, Kraljevice i Kostrene, rekao je Lukanović.

"Prvi put smo pokrenuli integriranu zajedničku listu zahtjeva za vezom te krenuli u sistematizaciju kako bi se riješila ta pitanja", istaknuo je. Do 2029. godine planira se otvoriti još 2800 komunalnih i 538 nautičkih vezova. Prema toj procjeni, neriješeno bi ostalo oko 460 sadašnjih zahtjeva.

Primorsko-goranska županija ove godine ulaže 3.5 milijuna eura u luke županijskih lučkih uprava. Istodobno se provodi šest projekata financiranih iz europskih fondova, vrijednih gotovo 67 milijuna eura, koji će donijeti 492 nova komunalna veza. Za 2027. godinu planirani su projekti koji bi trebali osigurati dodatnih 187 komunalnih vezova.

Lukanović o mogućoj spalionici otpada

Upitan o projektu spalionice komunalnog otpada na području Rijeke, Lukanović je rekao da se nešto mora poduzeti s obzirom na količine otpada koje se proizvode. Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina uskoro, rekao je, tehnološki neće moći zadovoljiti potrebe odlaganja otpada. Smatra da treba razmotriti pitanje spalionice, odnosno energane, ali da odluku o tome treba prepustiti struci.

Pitanje moguće izgradnje spalionice otpada otvorila je riječka gradonačelnica Iva Rinčić. U otvorenom pismu građanima navela je da je Grad Rijeka Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uputio zahtjev za financiranje izrade pripremne dokumentacije.

Riječ je o studiji izvedivosti, koja treba pokazati treba li takvo postrojenje uopće graditi, kakvo bi ono trebalo biti, koliki bi mu bio kapacitet, koliko bi koštalo i gdje bi moglo biti smješteno, uz usporedbu s drugim mogućim rješenjima.

Planirana je i studija utjecaja na okoliš, uz javnu raspravu i sva potrebna terenska istraživanja tla, podzemnih voda i mora. "Ako studije pokažu da projekt nije izvediv ili nije dobar za Rijeku, nećemo ga raditi", istaknula je Rinčić.