GRAĐANI Hrvatske sada mogu izračunati koliko ih je pogodio rast cijena na osobnoj razini, a ne da se ravnaju prema rastu cijena na razini države. Rast cijena se tradicionalno računa na razini cijele nacionalne ekonomije, što može precijeniti ili podcijeniti udar rasta cijena na određenu osobu i kućanstvo.

Europska središnja banka (ECB) u suradnji s nacionalnim središnjim bankama (za Hrvatsku s HNB-om) održava i nadopunjuje kalkulator osobne inflacije, kojem svi građani mogu pristupiti besplatno na sljedećem linku.

Podaci se prikupljaju samo za članice eurozone, a ne za cijelu EU, pa je Hrvatska "ubačena" u kalkulator tek nedavno. Uz izračun osobne inflacije, pojašnjavaju se mnogi pojmovi vezani uz inflaciju, način na koji se računa, kako se prikupljaju podaci i odgovara na česta pitanja poput "Zašto se percepcija rasta cijena razlikuje od službenog mjerenja?"

Kako koristiti kalkulator osobne inflacije?

Kalkulator je relativno jednostavan za korištenje. Prvi korak je odabir države u kojoj živite. Navedene su sve države i prosjek cijele eurozone pa se može uspoređivati rast cijena grupe dobara i usluga između više država i koliko bi vam iznosila osobna inflacija u nekoj drugoj državi.

Proizvodi i usluge su grupirani u 12 kategorija, između ostalog tu su: Hrana, Odjeća i obuća, Prijevoz i Obrazovanje. Za svaku kategoriju kalkulator automatski povlači koliko je iznosio rast cijena u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najsvježiji podaci se trenutno odnose na prosinac 2022., ali za očekivati je da će se ubrzo kalkulator nadopuniti podacima za siječanj 2023. 

U trećem stupcu se upisuje osobna mjesečna potrošnja osobe ili kućanstva u eurima. Treba za svaku kategoriju napisati koliko je u promatranom mjesecu potrošeno na proizvode/usluge iz nje. Primjerice, ako ste u prosincu 2022. potrošili 500 eura na hranu i nealkoholna pića, u red "Hrana i nealkoholna pića" u trećem stupcu "Your average monthly consumption (EUR)" treba upisati koliko je iznosila ukupna potrošnja na te namirnice.

Konačna inflacija ovisi o tome koliko ste na koju kategoriju proizvoda potrošili i koliko su rasle cijene u toj kategoriji. Ako je potrošnja na hranu veća od potrošnje na prijevoz (većini ljudi jest), onda će kategorija "Hrana" imati veći utjecaj na konačni izračun osobne inflacije.

Opća inflacija na razini države se računa prema prosječnoj potrošačkoj košarici stanovništva, tj. uzima se prosječna potrošnja kućanstva u Hrvatskoj ili nekoj drugoj državi za svaku kategoriju. Na temelju toga se procjenjuje i objavljuje nacionalna razina inflacije, koja nikada nije ista kao osobna stopa inflacije.

Neki ljudi/kućanstva više koriste automobil od prosjeka pa rast cijena goriva utječe na njihovu osobnu inflaciju više nego na razini cijele države. Netko više troši na restorane i hotele od prosječne osobe u državi pa će kategorija "Restorani i hoteli" više utjecati na njihovu osobnu inflaciju nego na nacionalni prosjek.

Kalkulator osobne inflacije omogućuje kućanstvima da vide koliki je utjecaj rasta cijena na njih osobno umjesto da gledaju državni prosjek. U četvrtom stupcu, "Your personal consumption basket", plava linija pokazuje koliki dio troškova prosječno kućanstvo u Hrvatskoj mjesečno troši na određenu kategoriju.

U Hrvatskoj prosječno između 20 i 25 posto troškova kućanstva odlazi na hranu, između 10 i 15 posto na prijevoz itd. Kako popunjavate treći stupac s iznosima mjesečne potrošnje na svaku kategoriju, tako će se mijenjati i raspodjela u košarici dobara, što će biti prikazano ružičastom linijom.

Kalkulator će prilagođavati izračun udjela kategorija u konačnoj potrošačkoj košarici kako budete popunjavali podatke iz trećeg stupca. Tu možete vidjeti i koliki vam postotak mjesečnih troškova odlazi na koju kategoriju.

Ispod tablice će na plavoj pozadini biti ispisani rezultati. Iznad "Personal inflation" će biti prikazana osobna inflacija vašeg kućanstva. Lijevo, iznad " Average HICP inflation in your selected country", prikazana je inflacija na razini cijele države.

Desno, ispod "Greatest prices changes", prikazani su dodatni podaci, o tome u kojim kategorijama je rast cijena bio najveći, a u kojima najmanji. U Hrvatskoj su najviše rasle cijene u kategorijama "Dobra i usluge za održavanje kućanstva" (24.2 posto), "Hrana" (19.7 posto) i "Održavanje i popravak stambenog prostora" (19.4 posto).

Zašto je percepcija inflacije veća od službene inflacije?

Jedan od najčešćih komentara na službene državne procjene inflacije je da stvarni rast cijena iznosi puno više od službene stope. To nije ništa čudno jer je oduvijek percepcija inflacije građana veća od službene stope.

Za to postoji nekoliko razloga. Veliki rast cijena proizvoda privlači veću pozornost od malog rasta cijena proizvoda. Ljudi se uvijek fokusiraju na proizvode i usluge kojima je cijena rasla najviše, a zanemaruju one kojima je cijena ostala ista ili se smanjila.

Drugi razlog je taj što ljudi više obraćaju pozornost na stvari koje često kupuju, kao što su kruh, gorivo i frizerske usluge. Ako su te cijene rasle više od prosjeka, kao što je slučaj s trenutnom inflacijom, ljudi precjenjuju prosječni rast cijena.

Tu ima utjecaj i način plaćanja jer stvari koje ljudi plaćaju gotovinom više utječu na osobnu percepciju rasta cijena od stvari koje se plaćaju kreditnim karticama.

I potrošačke navike su različite pa ako je rast cijena goriva bio veći od prosjeka, a osoba/kućanstvo više koristi automobil, njihova osobna inflacija će biti veća od državne. Za primjer, ako kućanstvo troši 25 posto svojih mjesečnih prihoda na gorivo, a državni prosjek je 15 posto, onda će promjena cijene goriva više utjecati na osobnu inflaciju spomenutog kućanstva nego što to pokazuju podaci na razini države.

Kada cijena goriva raste više od prosjeka, i osobna inflacija kućanstava kojima veći dio mjesečnih troškova odlazi na gorivo će biti veća od državnog prosjeka.

Nadalje, godišnja inflacija računa rast cijena u odnosu na isti mjesec prošle godine, a ljudi se sjećaju cijena od prije dvije, tri i više godina. I za određivanje višegodišnje inflacije postoje alati, ali su manje popularni od godišnje stope inflacije.

Promjene kvalitete i količine proizvoda isto mijenjanju izračun inflacije. Državne statističke agencije korigiraju svoje procjene na temelju promjene količine i kvalitete. Ako je tabla čokolade imala istu cijenu u prosincu 2022. kao i prosincu 2021., ali je smanjena količina u pakiranju, statističari će ipak to računati kao rast cijene.

Postoje razlike u percepciji inflacije među ljudima s obzirom na obrazovanje, spol i godišnje prihode. Osobni dojam svih je da inflacija iznosi puno više od službene procjene, ali je osobna percepcija nešto veća kod niže obrazovanih, žena, onih s manjim prihodima i kod mladih.

Ne radi se o drastičnoj razlici, ali te skupine više precjenjuju rast cijena od obrazovanijih, s većim prihodima, muškaraca i starijih. U listopadu 2022. je percepcija inflacije u eurozoni iznosila 16.8 posto, a službeno je bila 10.6 posto. Četvrtina kućanstava je procjenjivala inflaciju od 27.4 posto i više, daleko više od službene.

Kalkulator osobne inflacije je koristan alat koji nam može dati realniju sliku o tome koliko je na nas osobno utjecao rast cijena. Uz to se objašnjava što je točno inflacija, kako se mjeri i objašnjava zašto ljudi smatraju da su cijene rasle više nego što zaista jesu.

Jedna mala ali zanimljiva prednost od ulaska u eurozonu: isti alat su mogle napraviti institucije u Hrvatskoj, ali s obzirom na to koliko se naplaćuju takve usluge i kako se dogovaraju takvi poslovi, bolje da nisu.

Obični kalkulator koji preračunava kune u eure i obratno je HNB platio 24 milijuna kuna. Ako je toliko novca potrošeno samo da se upisani brojevi množe i dijele sa 7.53, bolje ne razmišljati previše o tome koliko bi se platilo kalkulator osobne inflacije da su ga hrvatske institucije same radile.