NORVEŠKA javnost nije najbolje primila nedavne rečenice hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića kojima je Amerikancima sugerirao da bi im Svalbard mogao biti korisniji od Grenlanda. Svi norveški mediji kritički su se osvrnuli na njegov nediplomatski istup, a u konačnici je reagiralo i norveško Ministarstvo vanjskih poslova.

Milanović je rekao da Grenland ne predstavlja ključni faktor američke sigurnosti, osim u slučaju ekstremnog otapanja arktičkog leda koje bi dovelo do globalne katastrofe. Umjesto toga, skrenuo je pozornost na Svalbard, norveški arhipelag koji, prema njegovim riječima, nudi veći strateški potencijal zbog plovnih puteva koji zbog utjecaja Golfske struje nisu zaleđeni.

"Postoji, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardsko otočje. Ono pripada u principu Norveškoj. Ono je malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoji i to otočje. Grenland je beskoristan", rekao je Milanović novinarima u Čakovcu.

Web stranica norveške javne radiotelevizije (NRK) citirala je Milanovićeve riječi s Indexa i prenijela reakciju Eivinda Vad Peterssona, državnog tajnika u Ministarstvu vanjskih poslova: "Svalbard je jednako dio Norveške kao i pokrajine Agder, Trøndelag i Finnmark. Geografski i politički Svalbard se razlikuje od Grenlanda i ne može se uspoređivati".

"Daleki sjever je najvažnije strateško područje"

"Daleki sjever je najvažnije strateško područje Norveške. Radimo na obrani kako bismo postigli sigurnost i stabilnost, i vlastitim resursima i u bliskoj suradnji s našim saveznicima. Svalbard je norveški. Imamo preko 100 godina iskustva u suočavanju sa sovjetskom i ruskom prisutnošću na Svalbardu", komentirao je Petersson.

Na negodovanje norveške strane ukazao je i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić koji je jučer završio dvodnevni posjet Norveškoj: "Naravno da je to bila nezgodna tema i između mene i ministra obrane Norveške. Jasno sam rekao da to nije stav Vlade Republike Hrvatske i da se ograđujemo od te izjave, na što su oni bili zadovoljni i zahvalili su na tome".

Norveški tabloid Verdens Gang prenosi reakciju Maje Sojtarić, političke komentatorice dnevnog lista Nordlys iz Tromsøa. Sojtarić je rodom iz Banje Luke, a Milanovićeve riječi tumači u kontekstu geopolitičkog položaja Hrvatske.

"Hrvatska je rubna zemlja Europske unije i graniči sa Srbijom, blago rečeno nestabilnim susjedom. Sve rubne zemlje EU-a strahuju od destabilizacije. You stand where you sit. A Hrvatska sjedi na bačvi baruta. Njima je norveški teritorij nisko na listi prioriteta. To je velik problem za nas, jer postoji mnogo članica NATO-a u rubnim istočnim područjima EU-a koje sjede na istoj bačvi baruta", piše Sojtarić i nastavlja:

"Milanovićev istup je populizam usmjeren domaćoj publici koja razumije prikrivenu packu Vučiću, s kojim je u vječnom prepucavanju. Mnogo toga što sada dolazi iz Hrvatske također je izravna posljedica toga što se osjećaju poniženo jer je Francuska prodala borbene zrakoplove Srbiji.

"Mislim da je to izopačena ideja"

U NATO-u su 32 zemlje i najmanje isto toliko interesa. Zemlje poput Mađarske, Poljske, Hrvatske, Rumunjske i Češke imaju tampon-funkciju. Ako želimo razumjeti Europu u ovim zahtjevnim vremenima, a trebali bismo, moramo i pobliže pogledati te rubne zone".

Verdens Gang je kontaktirao i Terjea Aunevika, načelnika općine Longyearbyen na Svalbardu, koji je o Milanovićevoj izjavi rekao: "Mislim da je to izopačena ideja. Svalbard je neosporno dio Norveške. Pravno je to potpuno jasno. Ovo se ne može shvatiti ozbiljno. Iznenađen sam što je predsjednik Hrvatske ispao kao nekakav stručnjak za Arktik".