KONAČNI nacrti prijedloga zakona o prostornom uređenju, zatim o gradnji te o energetskoj učinkovitosti izrađeni su i upućeni u proceduru. Paket triju zakona, čiji je cilj omogućiti daljnji rast, ali i spriječiti devastaciju prostora, trebao bi biti na sjednici Vlade idući tjedan. Potvrđeno je to za Hinu u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Zakon o prostornom uređenju

Zakon o prostornom uređenju donesen je 2013. godine i otada je doživio pet izmjena i dopuna. Riječ je o Zakonu na koji je u javnom savjetovanju stiglo više od 1600 komentara i izazvao je veliku pozornost stručne i zainteresirane javnosti. U Ministarstvu pojašnjavaju da se ovim Zakonom određuje kako će izgledati Hrvatska u kojoj će živjeti buduće generacije.

Također ističu da novi Zakon donosi modernizaciju sustava i digitalizaciju planiranja budući da se svi novi prostorni planovi izrađuju digitalno u sustavu ePlanovi povezanom s eDozvolama, pa će svaki plan biti izrađen po istom standardu i javno dostupan.

Zakon će također omogućiti jasno strateško usmjerenje prema ravnomjernom razvoju cijele zemlje, ali i jasne mehanizme zaštite prostora, osobito obalnog područja i pomorskog dobra. 

Etažiranje ugostiteljsko-turističkih građevina

Kada je riječ o etažiranju ugostiteljsko-turističkih građevina, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene ono nije dopušteno, osim iznimno u zonama visoke kategorije (5 zvjezdica), u kojima minimalno 70 posto smještajnih kapaciteta čine hoteli.

U takvim zonama moći će se etažirati vile i apartmani, ali tek nakon izdavanja uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje.

Cijela zona mora funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina s centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma, a vila ili apartman moći će se prodati samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom povjeri zajedničkom upravitelju u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti.

Kampovi

Zakon donosi i nove standarde za gradnju kampova u prostoru ograničenja. Udaljenost od obale mora biti najmanje 100 metara u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja i 25 metara u građevinskim područjima unutar naselja.

Najmanje posto površine mora biti parkovno ili prirodno zelenilo, prometne i parkirališne površine mogu zauzimati najviše 30 posto ukupne površine, dok izgrađenost kampa ne smije prelaziti 30 posto njegove površine – uključujući sve građevine, i prenosive.

Turizam se ne ograničava

Iako su tijekom javnog savjetovanja stizale kritike da se zakonom ograničava razvoj turizma, u Ministarstvu ističu da to nije točno nego da se osigurava njegova prostorna održivost. Ograničenja, osobito udaljenost od obale, nisu proizvoljna, nego se temelje na načelu zaštite pomorskog dobra i javnog pristupa obali.

Šetnice uz more i očuvani obalni pojas nisu prepreka razvoju, već temelj konkurentnosti hrvatskog turizma i privilegij koji se mora sačuvati za buduće generacije, navodi se u odgovoru Ministarstva.

Ministar Branko Bačić nedavno je izjavio da novi Zakon o prostornom uređenju treba stupiti na snagu do kraja godine, da očekuje podršku struke i da je, uz Zakon o turističkoj djelatnosti, najvažniji zakon za razvoj turizma.

Nepotrebno širenje građevinskih područja

Prema Nacrtu zakona postojeća građevinska područja ne mogu se širiti dokle god unutar njih postoje površine koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom. Jedinice lokalne samouprave moraju komunalno opremiti građevinskog područje najkasnije pet godina nakon njegovog određivanja u prostornom planu.

Ako jedinice lokalne samouprave u roku od dvije godine ne donesu urbanistički plan uređenja i ne osiguraju sredstva za opremanje investitor stječe pravni interes za ishođenje građevinske dozvole za infrastrukturu.

Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti

Zakon o prostornom uređenju usko je povezan sa Zakonom o gradnji, za koji je također provedeno javno savjetovanje te je izrađen konačan prijedlog nacrta zakona koji je upućen u proceduru donošenja kao i Zakon o energetskoj učinkovitosti, potvrdili su u Ministarstvu.

Radi jasnijeg i učinkovitijeg propisivanja pravila za gradnju i energetsku učinkovitost kao i zbog činjenice da postojeći Zakon o gradnji detaljno obrađuje samo jedan od temeljnih zahtjeva za građevinu, novi zakonodavni okvir podijeljen je na dva zakona: Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti, što su pozdravili i u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva.

Novi Zakon o gradnji, na koji je također stiglo dosta komentara, njih više od 1200, prema tvrdnjama iz Ministarstva, pojednostavit će postupke, ubrzati izdavanje dozvola i omogućiti potpunu integraciju s digitalnim sustavima ePlanovi i eDozvole.

Zakonom se žele dosegnuti ciljevi Nacionalnog plana stambene politike upravo bržim postupkom izdavanja građevinskih dozvola, ali se želi i to da investitori imaju jasnu proceduru i dokumentaciju, pri čemu će se propisati uvjeti i osnovni parametri za izgradnju višestambenih zgrada.

Što se tiče Zakona o energetskoj učinkovitosti prvi puta se na jednom mjestu uređuju sve odredbe vezane uz energetsku učinkovitost u zgradarstvu.

Uvodi se i Nacionalni plan obnove zgrada i pojam zgrada nultih emisija. Do 2028. godine sve će zgrade u vlasništvu javnih tijela morati imati nultu emisiju, a do 2030. godine taj će uvjet vrijediti i za sve nove zgrade.