"FINSKE statistike otkrivaju sumornu populacijsku prognozu - stanovništvo će početi padati 2031." Ovo je naslov jučerašnjeg članka u finskim novinama na engleskom jeziku Helsinki Times.

Sve finske provincije imat će za 15 godina više smrti nego rođenja, osim ako se nekim slučajem stopa nataliteta ne počne oporavljati od svog rekordno niskog stanja, prognozirala je finska statistička agencija. 

Do 2050. će Finska imati 100 tisuća stanovnika manje nego danas, kad ih ima 5 milijuna i 525 tisuća - i to ako zadrži trenutnu razinu imigracije od 15 tisuća godišnje i stopu fertiliteta od 1,35 djece po ženi u plodnoj dobi.

Finska: najsretnija zemlja na svijetu, četvrta po rodnoj jednakosti, s odličnim obrazovanjem...

Podsjetimo, stopa fertiliteta potrebna za održavanje populacije na istom nivou je 2,1 dijete po ženi - skoro 0,7 više nego u Finskoj. A Finska čak i nije jedna od razvijenih zemalja o kojima se najčešće govori u kontekstu demografske krize. To su obično Japan i Italija. 

Štoviše, Finska je ove godine proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, kao i prošle godine, prema Izvještaju o svjetskoj sreći koji u analizi kombinira subjektivne i objektivne indikatore dobrobiti i blagostanja. Po pitanju rodne jednakosti, Finska je prema analizi Svjetskog ekonomskog foruma završila na četvrtom mjestu, iza Islanda, Norveške i Švedske.

Finsko osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje često se spominje kao najbolje na svijetu, a roditelji u Finskoj imaju i izdašan porodiljni dopust: 30 do 50 radnih dana prije porođaja i 105 radnih dana nakon porođaja za majke, a 54 radna dana za očeve, uz naknadu. Nakon toga slijedi još 158 radnih dana plaćenog porodiljnog dopusta koje može uzeti majka ili otac, piše Forbes.

Roditelj može ostati kući i nakon porodiljnog dopusta, bez naknade, ali uz zaštitu posla, do trećeg djetetovog rođendana. Pritom može primati dječji doplatak. Vrtići su također subvencionirani, u skladu s primanjima roditelja. 

...a stopa fertiliteta se svejedno strmoglavila

Unatoč svemu tome, stopa fertiliteta u Finskoj se strmoglavila u posljednjih deset godina - od 1,86 djece 2009. do 1,35 ove godine.

Grafikon: Statistike Finska

Što se dogodilo? Kako piše novinarka Forbesa Elizabeth Bauer, usporedba stopa fertiliteta u Švedskoj i Finskoj pokazuje da je Finska bila mnogo stabilnija, ali je doživjela kolaps u posljednjih deset godina. 

Je li razlog ekonomske prirode? Finska je imala stopu nezaposlenosti od čak 9,4% u 2015., nakon recesije, no ta stopa se ove godine spustila na 6,7%. Stopa gospodarskog rasta također se oporavila nakon recesije. 

Grafikon: Svjetska banka

Premijer: Žene imaju manju mirovinu ako postanu majke

"Činjenica je da je roditeljstvo značajno smanjilo mirovine za žene. Ženske karijere i razvoj prihoda ključna su pitanja kojima se moramo pozabaviti kako bismo osigurali da oni koji su sposobni i voljni zasnovati obitelji to i učine. To su glavni problemi", komentirao je finski premijer Antti Rinne.

Dodao je da je potrebno razvijati i dječju skrb: "Zabrinut sam da se možda ne fokusiramo na prave stvari ako ne razvijamo skrb za obitelji s djecom. Moramo proizvesti cijelu mrežu usluga na način da obitelji s djecom osjećaju da ih se podržava."

>> Svjetska banka: Najbrže izumirući narodi na svijetu su Litvanci i - Hrvati

Hrvatska, o čijoj demografskoj krizi često pišemo, čak ima blago višu stopu fertiliteta od Finske - 1,42 djeteta po ženi. Prosjek u EU je 1,56 djece. No Hrvatska, za razliku od Finske, posljednjih godina ima dramatičan egzodus stanovništva. 

I Finska i Švedska se brinu za roditelje, a natalitet opet pada

Zahvaljujući padu stanovništva od 1,2% godišnje, Hrvatska je druga na svijetu po padu stanovništva, prema analizi portala Axios na temelju podataka Svjetske banke, odmah nakon Litve. Prema analizi UN-a Hrvatska je "samo" sedma najgora na svijetu, s padom stanovništva od 18% do 2050. A do 2100. će se skoro prepoloviti, s 2,18 milijuna stanovnika.

>> Prognoza UN-a: Pravo izumiranje Hrvatske tek slijedi, prepolovit ćemo se

Što se Finske tiče, moguće je da je ovaj nagli pad puka statistička varijacija i da će se ponovno oporaviti. Ali kao i sa Švedskom, čija je stopa fertiliteta također u padu, novinarka Forbesa postavlja pitanje: je li pravi odgovor zaista kombinacija rodne jednakosti i velikodušnih socijalnih mjera, što je put kojim su otišle ove dvije zemlje?

Jer kao i gotovo sve europske zemlje, i Švedska je ispod stope fertiliteta potrebne za održavanje populacije - prošle godine ta je stopa pala na 1,76. Debelo subvencionirani i široko dostupni vrtići, velikodušna porodiljna naknada za oba roditelja i kultura orijentirana na zajednicu, a ne na posao, svejedno nisu pomogli, kao ni u Finskoj.