GRAD Kraljevica stoljećima je simbol brodogradnje na Jadranu. Iako danas Kraljevica više nije jedan veliki brodograđevni pogon, tradicija nije ugašena.

Stečajem brodogradilišta 2012. godine slika grada se promijenila, a koncesionar brodogradilišta, s deset puta manje radnika nego u doba izgradnje velikih brodova, pravi manja plovila i obnavlja postojeća.

Galerija

Prije stečaja, u Kraljevici su gradili brodove veće od kuća na tamošnjoj rivi.

Počeci u 18. stoljeću

Tradicija brodogradnje u Kraljevici započela je u 18. stoljeću. Nikša Mendeš, muzejski savjetnik iz riječkog Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, kaže za Index: "Razvitak grada, odnosno njegova brodogradilišta, najviše je povezan s pojavom habsburškog cara Karla VI., koji je 1723. godine odredio Ernesta Deichmanna da pripremi izgradnju luke u Kraljevici. Iako je Deichmann smatrao i Bakar pogodnom lokacijom, odlučio se za Kraljevicu".

"Car stiže u Trst 1728. godine, a 17. rujna 1728. boravio je u Rijeci i u Kraljevici te je izdao rezoluciju o izgradnji brodogradilišta u Kraljevici."

Uloga Marije Terezije

Brodogradilište je otvoreno 1729. godine. Važnu ulogu imala je nasljednica cara Karla, Marija Terezija, koja je proglasila Kraljevicu ratnom lukom gdje su izgrađene dvije ratne fregate između 1749. i 1760.

U 19. stoljeću brodogradilište preuzimaju engleski vlasnici, braća Pritchard, koji su do 1847. godine sagradili 15 brodova ukupne nosivosti 5311 registarskih tona. Grade se i prvi parobrodi, a jedan od najpoznatijih s navoza u Kraljevici, porinut već 1836., bio je parobrod Maria Ana s bočnim kotačima.

Od jedrenjaka do parobroda

Polovicom 19. stoljeća vlasnik postaje Vatroslav Ignacije Arćanin koji gradi jedrenjake. Poznati su njegovi brodovi: Grad Karlovac, Grad Zagreb, Josip Juraj Strossmayer, Tri sina, Tri brata i Trojednica. Arćanin je te brodove gradio za brodovlasnika i trgovca Vjekoslava Turkovića iz Karlovca, rodom Kraljevčana.

"U zadnja su dva desetljeća 19. stoljeća unesene bitne promjene u brodograđevnu djelatnost u Kraljevici, a tražili su rješavanje pitanja suhog doka u Kraljevici. No, Pomorska je vlada u Trstu dala prednost plutajućem doku. Početkom 20. stoljeća brodogradilište je prešlo pod upravu riječkog Danubiusa. Do kraja Prvog svjetskog rata brodogradilište je ostalo pod riječkim Ganz i Danubiusom", napominje mr. sc. Mendeš za Index.

"U razdoblju nakon Prvog svjetskog rata brodogradilište je pripalo novostvorenoj državi Kraljevini SHS i bilo je unutar društva Jadranska brodogradilišta d.d. U međuratnom razdoblju brodogradilište nastavlja djelatnost ponajviše remontom parobroda, pri čemu je jedan od najslavnijih brodova na remontu bio i školski brod Vila Velebita", navodi Mendeš.

Najpoznatiji radnik u povijesti Kraljevice zvao se Josip Broz. Dobio je otkaz 

Najpoznatiji radnik u kraljevačkom brodogradilištu, koje je u doba Austro-Ugarske imalo do tisuću, a u jugoslavenskom razdoblju i 1500 zaposlenih, bio je Josip Broz. Metalski radnik Broz tu je radio 1925./26. godine, predvodeći i štrajk zbog neisplate plaća kao sindikalni povjerenik. Zbog toga je dobio i otkaz.

"Nakon Drugog svjetskog rata i obnove uslijedit će možda i najproduktivnije razdoblje kraljevičkog škvera. Po broju izgrađenih plovnih jedinica, ali i po remontima, kraljevičko je brodogradilište od početka 1950-ih bilo izuzetno produktivno ne samo po broju izgrađenih plovila za strane i domaće naručitelje nego je imalo i brojne zaposlenike tradicijskih zanimanja poput kalafata, šuperača, brodokovača i tesara", objašnjava Nikša Mendeš.

"Za vrijeme socijalističke Jugoslavije brodogradilište je organiziralo i tzv. specijalnu proizvodnju ratnih brodova poput patrolnih čamaca, topovnjača i fregata. Gradili su se sve vrste putničkih brodova, osim za domaće brodare poput Jugolinije, Jadrolinije i Lošinjske plovidbe, tako i za strane. Uz putničke i ratne brodove brodogradilište gradi i remorkere i manje tankere", dodaje Mendeš.

Titovo brodogradilište i izvoz ratnih brodova

Od 1946. poduzeće nosi naziv Titovo brodogradilište Kraljevica. Prednjači u proizvodnji ratnih brodova i podmornica koji se izvoze po cijelom svijetu. U Indoneziju su izvezeni "lovci na podmornice" 1958. godine. U 1950-im i 1960-im godinama izgrađeno je sedam desantno-jurišnih čamaca klase S-31, 24 ophodna broda klase Kraljevica te jedanaest ophodnih brodova novijih klasa za potrebe ratne mornarice. U 1970-im i 1980-im godinama sagrađeno je još tridesetak ratnih brodova.

Uz to su građeni trajekti, jedan od njih je "Vladimir Nazor", i drugi veliki brodovi. Za Sudoimport iz Sovjetskog Saveza 1969.-89. izgrađeno je tridesetak brodova.

Brodogradilište je početkom 1990-ih pretvoreno u dioničko društvo. Za vrijeme Domovinskog rata sagrađena je samo raketna topovnjača Kralj Petar Krešimir IV. 1992. godine, a nakon njega nekoliko brodova za europske i kanadske kupce. Provedena je i sanacija, ali je brodogradilište radilo s gubitkom.

Posljednji veliki ratni brod, topovnjača Dmitar Zvonimir, dovršen je 2001. godine.

Brodogradilište Kraljevica d.d. otišlo je u stečaj 2012. godine zbog poštovanja pravila Europske unije, kojoj je Hrvatska upravo pristupala, o državnim potporama i tržišnom natjecanju.

Dalmont nastavlja tradiciju

Koncesiju za korištenje pomorskog dobra i nastavak brodogradnje u Kraljevici dobila je tvrtka Dalmont, čija je djelatnost izgradnja i montaža objekata, postrojenja i brodova te unutarnja i vanjska trgovina.

"Brodogradilište Dalmont, Kraljevica nastavlja stabilno i uspješno poslovanje, potvrđujući svoju važnu ulogu u hrvatskoj brodogradnji i gospodarstvu Primorsko-goranske županije. Kao koncesionar brodogradilišne luke posebne namjene u Kraljevici, Dalmont kontinuirano razvija djelatnosti remonta, održavanja, preinaka i gradnje brodova te ulaže u modernizaciju infrastrukture i povećanje konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu", kaže za Index Robert Miletić, direktor Dalmonta.

Tvrtka danas zapošljava više od 130 radnika te prema dostupnim poslovnim podacima posluje stabilno, uz kontinuirani rast prihoda i uredno podmirivanje svih poslovnih obveza.

"Posebno smo ponosni na činjenicu da je očuvana višestoljetna brodograđevna tradicija Kraljevice, jednog od najstarijih europskih brodogradilišta. Kroz stručnost naših zaposlenika, ulaganja u tehnologiju i usmjerenost prema kvaliteti, nastavljamo graditi povjerenje naručitelja te razvijati projekte koji doprinose održivosti i razvoju pomorske industrije", naglašava direktor Dalmonta.