NA TOKIJSKOM raskrižju, usred pljuska, okupljala se sve veća masa ljudi s promočenim transparentima i zastavama. Na jednom od transparenata pisalo je samo: "Ne ratu". To je poruka koja u Japanu posljednjih mjeseci postaje sve glasnija. Zemlja svjedoči najvećim antiratnim prosvjedima u posljednjih nekoliko desetljeća, piše BBC.

Otkako je u listopadu 2025. preuzela vlast, japanska premijerka Sanae Takaichi napravila je velik odmak od poslijeratne pacifističke politike zemlje. Ukidaju se dugogodišnja ograničenja izvoza oružja, a Japan širi i svoju vojnu ulogu u inozemstvu.

Vlada tvrdi da su takvi potezi nužni zbog sve napetijeg sigurnosnog okruženja u regiji. No mnogi građani zbog toga su zabrinuti. Strah da Japan ponovno postaje država sposobna za rat potaknuo je val prosvjeda diljem zemlje.

Zemlja se nalazi u zahtjevnom geopolitičkom okruženju

Javni prosvjedi u Japanu obično su relativno suzdržani. U društvu postoji snažan osjećaj važnosti društvene harmonije i izbjegavanja ometanja drugih. Zato masovni izlazak na ulice često znači da se radi o mnogo dubljem pitanju.

Ovaj put riječ je o japanskom nacionalnom identitetu. Nakon Drugog svjetskog rata Japan je usvojio ustav koji uključuje članak 9., odredbu koja zabranjuje održavanje oružanih snaga i odbacuje rat kao suvereno pravo države.

Takaichi sada tvrdi da taj okvir više ne odgovara stvarnosti. Japan se nalazi u zahtjevnom geopolitičkom okruženju, uz sve odlučniju Kinu, nepredvidivu Sjevernu Koreju i Rusiju u susjedstvu. Istodobno, SAD, najbliži saveznik Japana, godinama potiče Tokio da preuzme aktivniju sigurnosnu ulogu.

Još 2015. proširena uloga japanske vojske

Takaichi nije prva japanska čelnica koja pokušava promijeniti poslijeratni sigurnosni okvir zemlje. Posljednjih desetljeća konzervativni političari, posebno iz vladajuće Liberalno-demokratske stranke, traže izmjene ustava iz 1947. Bivši premijer Shinzo Abe zalagao se za reviziju članka 9. kako bi formalizirao ulogu japanskih obrambenih snaga.

Za vrijeme Abeove vlade parlament je 2015. usvojio kontroverzni sigurnosni zakon kojim je proširena uloga japanske vojske. Time je Japanu omogućeno ograničeno pravo na samoobranu, uključujući pomoć saveznicima koji su pod napadom.

No 21. travnja japanska vlada napravila je još jedan velik korak i ukinula dugogodišnju zabranu izvoza smrtonosnog oružja. Obrazložila je to tvrdnjom da saveznici moraju pomagati jedni drugima u, kako navodi, sve ozbiljnijem sigurnosnom okruženju.

Ta odluka izazvala je snažne reakcije među građanima. Ispred ureda premijerke, dok je kiša prestajala i probijalo se sunce, masa prosvjednika postajala je sve veća, a uzvici sve glasniji. Nisu ondje bili samo stariji ljudi. Na prosvjedima je bilo i mnogo ljudi u dvadesetima i tridesetima.

Japanski ustav donesen dvije godine nakon završetka Drugog svjetskog rata

Akari Maezono, žena u tridesetima, nosila je šarene papirnate lampione s porukama mira. "Ljuta sam što se ovakve promjene mogu donositi bez da se nas građane stvarno posluša", rekla je.

U blizini je stajao stariji muškarac s velikim crvenim transparentom. "Japanski ustav, a posebno članak 9., mora se pod svaku cijenu zaštititi. On je spriječio da Japan bude uvučen u prethodne sukobe poput američko-iranskog rata. Bez njega bismo već sigurno bili u ratu", uvjeren je.

Japanski ustav iz 1947. donesen je samo dvije godine nakon završetka Drugog svjetskog rata, u kojem su SAD bacile atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki, navodi BBC.

Pacifistička odredba članka 9. odbacila je rat kao suvereno pravo Japana i propisala da država neće održavati vojsku za vođenje rata. Kasnije je ta odredba reinterpretirana kako bi se omogućilo postojanje obrambenih snaga.

"Nema više rata, nema više hibakuša"

Pristaše pacifizma smatrale su to moralnim odmakom od japanskog militarizma iz ratnog razdoblja. No ni tada članak 9. nije bio općeprihvaćen. Mnogi su ga kritizirali kao nametnut od SAD-a, a dio javnosti strahovao je da Japan ostaje ranjiv u sve napetijem hladnoratovskom okruženju.

Za mnoge Japance, posebno one koji još pamte rat i atomska bombardiranja, svaki odmak od pacifizma izaziva strah. Preživjeli iz Hirošime nedavno su u Ujedinjenim narodima ponovno pozvali na ukidanje nuklearnog oružja i stvaranje svijeta bez rata.

"Nuklearno oružje upotrijebljeno je zato što smo krenuli u rat", rekao je Jiro Hamasumi na konferenciji o reviziji Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja 2026. Hamasumi je hibakuša, japanski izraz za preživjele žrtve bombardiranja Hirošime i Nagasakija.

"Nema više rata, nema više hibakuša", dodao je.

Društvo duboko podijeljeno

Dio građana strahuje da bi Japan ponovno mogao biti uvučen u sukob, a taj se osjećaj sve više vidi na ulicama. Prosvjedi su se proširili i izvan Tokija pa se skupovi organiziraju i u Osaki, Kyotu i Fukuoki. Prema izvještajima, broj sudionika raste iz tjedna u tjedan, a veliku ulogu imaju objave na društvenim mrežama poput platforme X.

Mlađi Japanci, koji smatraju da najviše riskiraju u budućnosti zemlje, dijele informacije o prosvjedima i dovode prijatelje. No iako su prosvjedi među najvećima u Japanu posljednjih desetljeća, oni pokazuju samo jedan dio priče.

Japansko društvo duboko je podijeljeno. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju različite trendove. Dio građana podržava jačanje vojske kako bi se Japan prilagodio današnjem svijetu, dok drugi tome pružaju snažan otpor.

Zagovornici promjene ustava tvrde da se sigurnosno okruženje potpuno promijenilo. Smatraju da je članak 9., napisan nakon japanskog poraza u Drugom svjetskom ratu, danas previše ograničavajući te da Japan mora moći odvraćati prijetnje, pomagati saveznicima i aktivno reagirati na regionalne krize.

Po njima, davanje većeg legitimiteta vojsci nije odbacivanje pacifizma nego pokušaj da država preživi u sve nestabilnijem svijetu.

Zadržati pacifistički identitet ili se prilagoditi nestabilnijoj budućnosti?

Protivnici promjena upozoravaju da postupne izmjene postupno prazne pacifističku odredbu od stvarnog značenja. Strahuju da bi jačanje vojske i popuštanje dugogodišnjih ograničenja moglo uvući Japan u strane ratove.

Za mnoge Japance članak 9. nije samo pravno ograničenje nego moralna obveza nastala iz razaranja prošlih ratova. Tijekom prosvjeda komentari jednog prodavača u obližnjoj trgovini pokazali su koliko je društvo podijeljeno.

"Oni su stalno ovdje", rekao je o prosvjednicima, vidno nestrpljiv. Potom je dodao: "Vrijeme je za novi Japan."

To je pitanje pred kojim se zemlja sada nalazi: treba li zadržati pacifistički identitet oblikovan prošlošću ili se prilagoditi nestabilnijoj budućnosti. U zemlji u kojoj promjene obično dolaze polako i oprezno, pitanje više nije samo što će Japan odlučiti nego koliko brzo je spreman donijeti tu odluku, zaključuje BBC.