NAKON prvoga napadaja epilepsije, dijete ne mora odmah početi uzimati snažne lijekove protiv novog epileptičnoga napadaja, piše ´Neurology´.

Mnoga djeca koja dobiju neobjašnjivi epileptični napadaj, često nikad ne pretrpe drugi, a opasnosti od nepotrebnog i preranog uzimanja lijekova protiv te bolesti često su veće od njihove koristi.

Svake godine od 25 do 40 tisuća djece u SAD-u pretrpi epileptični napadaj koji nije izazvan nikakvom ozljedom glave, zarazom ili nekim drugim poznatim uzrokom.

´Lijekovi protiv epilepsije donose i mnoge štetne nuspojave koje su posebno štetne za djecu, a odluka o uzimanju tih lijekova morala bi se donositi u svakome slučaju zasebno i moralo bi se jednako uzeti u obzir liječničko i roditeljsko mišljenje´, misli dr. Deborah Hirtz iz američkoga Nacionalnog instituta za neurološke poremećaje i moždanu kap u gradu Bethesda.

Ona i njezini suradnici svoju preporuku temelje na analizi rezultata istraživanja provedenih od 1980. do 2001. godine. Znanstvenici su utvrdili da štetne nuspojave ovise o samome lijeku i njegovome doziranju, ali mogu izazvati osip, mučninu i povraćanje te prekomjerno povećanje tjelesne težine, razdražljivost, smanjenje mentalnih sposobnosti i pospanost. Ti lijekovi mogu uzrokovati i ozbiljna oštećenja jetre i koštane moždine.

U prošlosti se vjerovalo da rano liječenje epilepsije lijekovima može spriječiti njezin razvoj i oštećenja mozga, ali novija istraživanja pokazuju da početak liječenja lijekovima odmah nakon prvoga epileptičnog napadaja ima vrlo mali učinak na ponovno javljanje bolesti u sljedećih nekoliko godina.

Samo mali broj djece koja su pretrpjela jedan epileptični napadaj pretrpi nove napadaje, a samo oko 10 posto njih pretrpjet će ih deset ili više bez obzira na terapiju.